ROMANIJAPRES, 1

SVE NA ČISTINU

Najbolja narodna pjesma o Romaniji

romanijapres | 23 Novembar, 2011 21:12

KUDA IDU ŠUME REPUBLIKE SRPSKE

romanijapres | 23 Novembar, 2011 09:44

Mladićevi dnevnici, ekspertiza vojnih eksperata

romanijapres | 18 Novembar, 2011 08:01

Vojni ekspert s Mladićevim bilješkama protiv Karadžića

Vojni ekspert s Mladićevim bilješkama protiv Karadžića
Beta - 17.11.2011 18:49

HAG - Vojni ekspert optužbe Juan Braun upotrijebio je danas, na suđenju Radovanu Karadžiću pred Haškim tribunalom, bilješke Ratka Mladića kao dokaz da je Karadžić 1992. postavio vojno razdvajanje bosanskih Srba od Muslimana i Hrvata kao strateški cilj.

Braun je, opširno citirajući Mladićeve bilješke sa brojnih sastanaka, posvjedočio da su Karadžić, Momčilo Krajišnik i drugih politički lideri u junu 1992. definisali šest strateških ciljeva rata, "koje je skupština bosanskih Srba usvojila, a njihova vojska u velikoj mjeri silom sprovela".

Služeći se Mladićevim bilješkama sa sastanka od 6. maja 1992, Braun je naveo da je Karadžić, pored razdvajanja naroda, kao ciljeve postavio i podjelu Sarajeva, uklanjanje Drine kao granice i formiranje koridora koji bi povezao Bosansku krajinu sa istočnom Bosnom i Srbijom.

Mladić je, po svedokovoj interpretaciji, zapisao i Karadžićeve riječi da su Srbi "nadomak formiranja sopstvene države u kojoj neće biti mnogo unutrašnjih neprijatelja". U produžetku skupa, 7. maja 1992. Karadžić, Krajišnik, Mladić i drugi razmatrali su strukturu vojske RS koja je ciljeve trebalo da ostvari.

Skupština RS je, 12. maja 1992, istovremeno usvojila strateške ratne ciljeve, zvanično formirala VRS i za njenog komandanta postavila generala Mladića, rekao je Braun. On je ocijenio da je VRS bila "u realnosti transformisana JNA", koja se krajem maja "formalno povukla" iz BiH.

Skupštinska rasprava, po tumačenju eksperta optužbe, jasno je odrazila namjeru vođstva bosanskih Srba da stvori državu na teritoriji određenoj strateškim ciljevima na kojoj nije trebalo da ostane previše neprijateljski nastrojenih nesrba.

Operacionalizacija strateških ciljeva započela je direktivom broj jedan koju je vrhovna komanda uputila vojsci 6. juna 1992. Korpusi su, između ostalog, dobili zadatak da održavaju blokadu Sarajeva i probiju Posavski koridor, te spoje srpske teritorije.

Na sastanku koji je, istog dana, prethodio izdavanju direktive, Karadžić je naznačio da se "rođenje države i povlačenje granica ne mogu ostvariti bez rata", pročitao je Braun iz bilješki generala Mladića.

Karadžić, koji se brani sam, i njegov pravni savjetnik Piter Robinson više puta su, tokom današnjeg zasjedanja, prigovarali da Braunovo svjedočenje izlazi iz domena vojne ekspertize i upušta se u procjenu Karadžićevih riječi i djela. Sudije su, međutim, te prigovore odbile, poručujući optuženom da o tome može unakrsno ispitivati svjedoka.

Svoj iskaz, vojni vještak optužbe nastaviće sutra, a zatim će ga Karadžić unakrsno ispitivati.

MEŠA SELIMOVIĆ - SRBIN PO NACIJI I LIERATURI

romanijapres | 03 Novembar, 2011 07:06

Srbin po naciji i literaturi Štampa
Autor: Radovan Jović   
srijeda, 02 novembar 2011 20:30

mesa-selimovicNavršile su se tri i po decenije otkad je poznati pisac Meša Selimović, 3. novembra 1976. godine, deponovao svoju pismenu izjavu u Srpskoj akademiji nauka i umetnosti u Beogradu u kojoj je decidno naveo kojoj naciji i čijoj književnosti pripada.

"Fokus" objavljuje integralni tekst testamenta koji je prije 35 godine Selimović zavještao SANU:

"Još u vrijeme kada se počelo javljati pitanje kojoj od jugoslovenskih literatura pripadaju pojedini pisci srpskohrvatskog jezika, ja sam u više navrata pokušavao da se oduprem svakom uprošćenom razvrstavanju književnih stvaralaca prema nacionalnom, republičkom ili čak pokrajinskom osnovu.

Činilo mi se da su pisci i njihova djela nezaštićeno izloženi vanknjiževnim institucijama - svejedno da li nas neko prinudno izdvaja iz jedne, ili naknadno premješta u drugu teritorijalnu književnost. U jednoj prilici bio sam prinuđen i da lično, napismeno, potvrdim ispravnost postupka istoričara književnosti koji me je uvrstio u svoju knjigu o poslijeratnoj srpskoj književnosti.

Bilo je to, u stvari, izlišno, jer je 1972. godine u biblioteci "Srpska književnost u sto knjiga" izašao i moj roman "Derviš i smrt"! U Uređivačkom odboru, koji je vršio izbor pisaca za tu zajedničku ediciju najstarijih i najuglednijih izdavača kod nas, Matice srpske i Srpske književne zadruge - nalazile su se i najpozvanije ličnosti da određuju ne samo estetsku vrijednost, već i književnu pripadnost jednog pisca. Bio sam veoma srećan što sam se, na taj način, našao na prvom mjestu.

Kako u našim književnim prilikama naglo dolazi do novih momenata i olakih odluka, a ja ne mislim mijenjati ni svoja uvjerenja, ni stečeno mjesto u književnosti kojoj pripadam - može se dogoditi da ja, ili moja porodica i dalje budemo izlagani neprijatnostima nečijih upornosti i nerazumijevanja. Da bih zaštitio svoj lični i književni integritet, ja se obraćam Srpskoj akademiji nauka i umetnosti, čiji sam redovni član, s molbom da se u njoj nađe i sačuva moja pismena izjava.

Potičem iz muslimanske porodice, iz Bosne, a po nacionalnoj pripadnosti sam Srbin. Pripadam srpskoj literaturi, dok književno stvaralaštvo u Bosni i Hercegovini, kome takođe pripadam, smatram samo zavičajnim književnim centrom, a ne posebnom književnošću srpskohrvatskog jezika. Jednako poštujem svoje porijeklo i svoje opredeljenje, jer sam vezan za sve ono što je odredilo moju ličnost i moj rad. Svaki pokušaj da se to razdvaja, u bilo kakve svrhe, smatrao bih zloupotrebom svog osnovnog prava, zagarantovanog Ustavom. Pripadam, dakle, naciji i književnosti Vuka, Matavulja, Stevana Sremca, Borisava Stankovića, Petra Kočića, Ive Andrića, a svoje najdublje srodstvo sa njima nemam potrebe da dokazujem.

Znali su to, uostalom, oni članovi Uređivačkog odbora edicije "Srpska književnost u sto knjiga", koji su takođe članovi Srpske akademije nauka o umetnosti i sa mnom su zajedno u Odelenju jezika i književnosti: Mladen Leskovac, Dušan Matić, Vojislav Đurić, Boško Petrović.

Nije zato slučajno što ovo pismo upućujem Srpskoj akademiji nauka i umetnosti, sa izričitim zahtjevom da se ono smatra punovažnim autobiografskim podatkom.

Beograd, 3. novembar 1976. Meša Selimović."

Desetak godina poslije Mešine smrti, odnosno u vrijeme kad je počelo razaranje SFRJ i kad su unitaristi uz "suverenu" BiH nastojali da stvore svoju kulturu i književnost, u aprilu 1991. godine započet je projekat "Prve edicije muslimanske književnosti 20. vijeka u 25 knjiga", među kojima se našao i roman "Derviš i smrt" Meše Selimovića.

Pismom je reagovala Mešina supruga, Darka Selimović, koja je izdavačkoj kući "Svjetslost" napisala: "Žao mi je što vas moram obavestiti da vam ne mogu dati saglasnost na objavljivanje romana ‘Derviš i smrt’ u ediciji ‘Muslimanska književnost’. Moj muž, Meša Selimović, ostavio je testament koji se čuva u SANU i kojim on izjavljuje da pripada srpskoj književnosti, i ja moram poštovati njegovu volju. Zato i nisam mogla potpisati ugovor." Uprkos upozorenju, "Derviš i smrt" se pojavio u pomenutoj ediciji.

R. JOVIĆ

 
Accessible and Valid XHTML 1.0 Strict and CSS
Powered by blog.rs - Design by BalearWeb