SVE NA ČISTINU
romanijapres | 05 Avgust, 2012 00:07
VALJEVO - Osumnjičeni za ubistvo Branka Petrovića (50) iz mioničkog sela Todorin Do još nije pronađen, potvrđeno je danas u Istražnom odjeljenju Višeg suda u Valjevu.
Petrovića je sinoć u Banji Vrujci, poslije kraće prepirke, hicima iz pištolja usmrtio Jovan Tintor Joja (61), izbjeglica iz BiH koji je nastanjen u selu Kadina Luka kod Ljiga.
Petrović je pokušao da pobjegne, ali ga je Tintor stigao i pogodio u grudi i glavu.
Tintor je poslije ubistva pobjegao u nepoznatom pravcu, a policija je njegov džip danas pronašla u okolini Čačka, dok se za njim intenzivno traga.
Motivi ubistva za sada su nepoznati. Prema svjedočenju očevidaca, Tintor se u blizini kioska "Ravnogorac" mazao ljekovitim banjskim blatom, a Petrović mu je s terase jednog lokala dobacivao kako mu to "neće pomoći".
Prema drugoj verziji, ubistvu su prethodile uvrede na račun Tintorove porodice, a ubica je, pošto je pucao, sav blatnjav sjeo u džip i otišao u nepoznatom pravcu.
Prema pisanju pojedinih beogradskih medija, Tintor je u vrijeme rata u BiH bio savjetnik predsjednika Republike Srpske Radovana Karadžića i četnički vojvoda.
Za vrijeme rata vojvoda Joja, kako su ga zvali u Republici Srpskoj, bio je blizak ratnom rukovodstvu na Palama, a prema pojedinim informacijama bio je i finansijer Srpske demokratske stranke, kojoj je poklonio 250.000 maraka i blindirani džip.
Prije rata u BiH bio je moler i kafedžija, a posljednjih godina se, prema riječima njegovih ratnih saboraca, vratio molerskom poslu.
Poslije rata je bio aktivan među četnicima na Ravnoj gori, a držao je i četnički klub u Kadinoj Luci.
Njegovo ime pominjalo se i prilikom iznošenja dokaza protiv haškog optuženika Radovana Karadžića.
Dežurni istražni sudija Višeg suda u Valjevu je poslije uviđaja izdao nalog za obdukciju posmrtnih ostataka Branka Petrovića, koju će danas obaviti vještak Instituta za bezbjednost MUP Srbije.
romanijapres | 26 Jul, 2012 07:11
romanijapres | 25 Jul, 2012 08:45
Sarajevo 25. 07. 2012
PRESS RS
Ratna zona - Masovna tuča navijača u centru Sarajeva
Centar Sarajeva juče je ličio na ratnu zonu zbog masovne tuče navijača Maribora „viola“ i navijača Željezničara u kojoj su povređena dva policajca i jedan navijač, porazbijani mnogi izlozi i inventar više kafića i oštećen jedan policijski automobil.
romanijapres | 21 Jun, 2012 07:33
BANJALUKA - Dok radnici JP "Šume RS" zbog neisplaćenih plata najavljuju štrajk, generalni direktor ovog preduzeća Srđan Ljubojević u banjalučkom naselju Obilićevo gradi vilu vrijednu više od milion KM.
Izvor "Nezavisnih" blizak Ljubojeviću tvrdi da je kuća izgrađena uglavnom zahvaljujući kompenzacijama, pa je tako stolarija za kuću "kupljena" od firme "Fagus", kojoj će vjerovatno biti plaćeno balvanima JP "Šume RS". Parket u kući je takođe nabavljen od jedne domaće firme kojoj će biti plaćeno sirovinom, odnosno hrastovinom od koje se prave najkvalitetniji podovi.
Ljubojevića juče nismo uspjeli dobiti na mobilni telefon kako bismo provjerili ove navode, a ni sekretarica JP "Šume RS" nije nas mogla povezati s njim jer je, kako kaže, bio zauzet.
Miroslav Malijević, vlasnik "Fagusa", nije mogao ni potvrditi ni demantovati da je Ljubojević kupio stolariju od ove firme, uz konstataciju da pokušamo saznati u firmi "Fagus haus".
"Zaista ne znam. 'Fagus' ima kćerku firmu koja se zove 'Fagus haus' i ona se bavi proizvodnjom i prodajom stolarije. Moguće da je kupio od njih, ali ja zaista ne znam", kazao je Malijević.
Kuća sa podrumom, dva velika stana i visokim potkrovljem koju gradi Ljubojević trenutno je jedna od najljepših i najskupljih banjalučkih porodičnih kuća.
Kuća sa podrumom, dva velika stana i visokim potkrovljem koju gradi Ljubojević trenutno je jedna od najljepših i najskupljih banjalučkih porodičnih kuća
Nalazi se nedaleko od Gradskog mosta i pri kraju je izgradnje, a na ulazu u kuću čak su uklesani i inicijali generalnog direktora JP "Šume RS".
Takođe, na kući je instalirano nekoliko kamera koje pokrivaju cijelo dvorište.
Dok traje gradnja ovog velelepnog zdanja, Ljubojević stanuje u banjalučkom naselju Borik, i to u stanu kojeg su mu dodijelile upravo "Šume RS" krajem devedesetih godina.
Naš izvor dalje priča da je radove oko kuće, odnosno uklanjanje stabala radila firma "Drvoprerada Đurić" iz Dervente, koja ima ekskluzivno pravo na odvoz najboljih trupaca oblovine iz JP "Šume RS".
"Drvoprerada Đurić" nije na spisku Agencije za šume RS koja je po Zakonu o šumama obavezna da napravi plan isporuke sirovine malim pilanama, a nisu na spisku ni velikih drvoprerađivača. Ljubojević će ga vjerovatno platiti sirovinom ili nekim poslom s obzirom na to da "Drvoprerada Đurić" izvodi radove za JP "Šume RS". Kada izvođače plaćaš sirovinom, još iz odjela u kojem oni rade, to je stvaranje ekstraprofita jer im daš i oblovinu i platiš im izvođenje radova", tvrdi naš izvor.
Inače "Drvoprerada Đurić", čiji se vlasnik Pero Đurić juče nije javljao na mobilni telefon, uknjižena je kao vlasnik stambeno-poslovnog objekta i zemljišta površine 373 kvadrata, čija se vrijednost procjenjuje na milionski iznos. Sporni objekat do rata je bio u vlasništvu nekadašnjeg Šumsko-industrijskog kombinata "Krivaja" iz Zavidovića, a 1992. godine je dat na raspolaganje Gradskoj upravi Banjaluka. Gradska uprava je zatim objekat ustupila na raspolaganje "Šumama RS" i sve donedavno u ovom objektu se nalazila Direkcija JP "Šume RS".
Uklanjanje stabala oko kuće radila firma "Drvoprerada Đurić" iz Dervente
Ljubojević je ranije izjavio da će Pravna služba JP "Šume RS" analizirati na koji način je "Drvoprerada Đurić" uknjižena kao vlasnik stambeno-poslovnog objekta, te da to nisu njegove greške već ranijeg menadžmenta.
"'Drvoprerada Đurić', prvo preko Neđe Ilića, a sada preko Ljubojevića, za razliku od domaćih drvoprerađivača uvijek sebi obezbijedi sirovinu. Znači, kupuje šumu i izvozi je u FBiH, a stambeno-poslovna zgrada koju je Đurić uknjižio na svoje ime kupljena je balvanima od 'Krivaje' iz Zavidovića", ispričao je izvor koji želi da ostane anoniman.
Vilu vrijednosti više od milion KM "krasi" i grb sa isprepletenim inicijalima Srđana Ljubojevića, a ispod nje natpis A.D. 2011.
Natpis Ano Domini (A.D. 2011), inače latinski izraz za pojam ljeta Gospodnjeg, uglavnom se koristi prilikom izgradnje impozantnih kulturnoistorijskih građevina, crkava, muzeja i zdanja od izuzetnog značaja za narod i zajednicu.
romanijapres | 21 Jun, 2012 07:31
BANJALUKA - Pacijent Đorđe Rogić i dalje odbija hranu, zbog čega je došlo do pogoršanja opšteg stanja pacijenta u odnosu na juče, potvrdila je načelnik Klinike za unutrašnje bolesti primarijus doktor Gordana Jovičić.
Pacijent osim infuzione terapije, koju prima svo vrijeme, od nedavno koristi i terapiju koja se rastvara u vodi, saopštila je Služba za odnose sa javnošću Kliničkog centra Banjaluka.
Ljekarska komisija u Doboju potvrdila je prethodni nalaz invalidnosti ratnog vojnog invalida iz Banjaluke Đorđa Rogića kojim je on prebačen u petu kategoriju invalidnosti, izjavio je Srni ranije načelnik Odjeljenja za boračko-invalidsku zaštitu Banjaluka Miloš Šmitran.
Šmitran je rekao da je ljekarska komisija u utorak cijenila najnovije Rogićeve nalaze, prema kojima on ima 70 odsto tjelesnog oštećenja, zbog čega i štrajkuje.
On je dodao da Odjeljenje za boračko-invalidsku zaštitu sada mora donijeti novo rješenje kojim se utvrđuje status invalida pete kategorije.
Ministar rada i boračko-invalidske zaštite Republike Srpske Petar Đokić izjavio je da je ljekarska komisija pregledala Rogićevu dokumentaciju i mišljenje o njegovom zdravstvenom stanju dostavila prvostepenom organu za boračko-invalidsku zaštitu u gradskoj upravi Banjaluke, koje na osnovu tog mišljenja treba da sačini rješenje i dostavi ga Rogiću.
Đokić je istakao da mu je žao što se Rogić opredijelio za štrajk glađu, kojim narušava zdravstveno stanje.
Ratni vojni invalid Đorđe Rogić započeo je 4. juna štrajk glađu zbog rješenja Odjeljenja za boračko-invalidsku zaštitu Banjaluka, na osnovu kojeg je iz prve prebačen u petu kategoriju invalidnosti i trenutno se nalazi na Univerzitetsko-kliničkom centru Banjaluka.
Rogićevo zdravstveno stanje se pogoršava iz dana u dan, jer odbija hranu i prima samo infuzionu terapiju.
romanijapres | 21 Jun, 2012 07:31
BANJALUKA - Pacijent Đorđe Rogić i dalje odbija hranu, zbog čega je došlo do pogoršanja opšteg stanja pacijenta u odnosu na juče, potvrdila je načelnik Klinike za unutrašnje bolesti primarijus doktor Gordana Jovičić.
Pacijent osim infuzione terapije, koju prima svo vrijeme, od nedavno koristi i terapiju koja se rastvara u vodi, saopštila je Služba za odnose sa javnošću Kliničkog centra Banjaluka.
Ljekarska komisija u Doboju potvrdila je prethodni nalaz invalidnosti ratnog vojnog invalida iz Banjaluke Đorđa Rogića kojim je on prebačen u petu kategoriju invalidnosti, izjavio je Srni ranije načelnik Odjeljenja za boračko-invalidsku zaštitu Banjaluka Miloš Šmitran.
Šmitran je rekao da je ljekarska komisija u utorak cijenila najnovije Rogićeve nalaze, prema kojima on ima 70 odsto tjelesnog oštećenja, zbog čega i štrajkuje.
On je dodao da Odjeljenje za boračko-invalidsku zaštitu sada mora donijeti novo rješenje kojim se utvrđuje status invalida pete kategorije.
Ministar rada i boračko-invalidske zaštite Republike Srpske Petar Đokić izjavio je da je ljekarska komisija pregledala Rogićevu dokumentaciju i mišljenje o njegovom zdravstvenom stanju dostavila prvostepenom organu za boračko-invalidsku zaštitu u gradskoj upravi Banjaluke, koje na osnovu tog mišljenja treba da sačini rješenje i dostavi ga Rogiću.
Đokić je istakao da mu je žao što se Rogić opredijelio za štrajk glađu, kojim narušava zdravstveno stanje.
Ratni vojni invalid Đorđe Rogić započeo je 4. juna štrajk glađu zbog rješenja Odjeljenja za boračko-invalidsku zaštitu Banjaluka, na osnovu kojeg je iz prve prebačen u petu kategoriju invalidnosti i trenutno se nalazi na Univerzitetsko-kliničkom centru Banjaluka.
Rogićevo zdravstveno stanje se pogoršava iz dana u dan, jer odbija hranu i prima samo infuzionu terapiju.
romanijapres | 12 Jun, 2012 07:29
Banjaluka 12. 06. 2012
PRESS RS
SEDNICA VLADE SRPSKE O STANJU U ŠUMARSTVU
Vlada Republike Srpske raspravljaće danas o stanju u „Šumama Srpske“, koje je, blago rečeno, katastrofalno. Na tapetu Džombićevog kabineta biće i rukovodstvo „Šuma RS“, koje panično frizira poslovne izveštaje kako bi prikrilo očajno stanje u ovom javnom preduzeću.
On kaže da je Ljubojević među prvima u „Šume RS" doveo Ratka Bilića iz Dervente i postavio ga na mesto rukovodioca u službi nabavki.
Kompletan tekst pročitajte u štampanom izdanju PRESS-a
romanijapres | 01 Jun, 2012 07:31
Banjaluka 01. 06. 2012
Press RS
KONSTITUTIVNI, ALI MALO SUTRA - TEŽAK POLOŽAJ NAŠIH SUNARODNIKA U DRUGOM ENTITETU
Srbi u Federaciji BiH polako nestaju, jer nemaju nikakvih uslova za život, pa čak ni prava zagarantovana Ustavom! Nepodnošljiv položaj naroda, koji je u FBiH konstitutivan samo na papiru, nikoga ne zanima, a pogotovo OHR i Valentina Incka, koji nikada nije digao glas protiv diskriminacije Srba!
Sagovornici
Pressa RS, ogorčeni što svi nemo posmatraju kako iz Federacije odlaze
svi Srbi osim onih koji su odlučili da umru na rodnoj grudi, tvrde da je
OHR glavni pokrovitelj bezakonja koje se sprovodi na svim nivoima -
počev od opština u kojima Srbi učestvuju u vlasti, ali od nje, izuzev
pojedinaca, nemaju koristi, pa do federalne vlade i parlamenta, gde su
odredbe o ravnopravnoj zastupljenosti svih naroda čista prodaja magle.
Da Srbi ne dobijaju funkcije koje im po Ustavu pripadaju, potvrđuje i
primer federalnog parlamenta, gde Srbi ni godinu dana pošto je Incko
poništio odluku CIK-a i podržao nelegitimnu Vladu FBiH nisu dobili mesto
potpredsedavajućeg Doma naroda federalnog parlamenta.
„Platformaška"
vlada za to vreme nije učinila ništa da zaustavi tihi egzodus Srba.
Naprotiv, tvrde sagovornici Pressa RS, svojim nečinjenjem položaj
srpskog naroda u FBiH učinila je nepodnošljivijom nego ranije.
Potpredsednik
SNSD-a za FBiH i poslanik u federalnom parlamentu Velimir Kunić kaže da
je zapošljavanje Srba svedeno na najmanju moguću meru, zbog čega mladi
ljudi beže iz Drvara, Glamoča i Grahova, najbrojnijih opština sa srpskom
većinom u FBiH.
- Srbi svakodnevno napuštaju Federaciju BiH, zbog
čega na prostoru tog entiteta trenutno živi samo 40 do 50 hiljada Srba.
Oni koji su tokom rata proterani iz FBiH posle rata vraćali su se na
svoja ognjišta, ali zbog nemogućnosti da zarade za golu egzistenciju
ponovo napuštaju te prostore - konstatuje Kunić.
Kompletan tekst pročitajte u štampanom izdanju PRESS-a
romanijapres | 16 Maj, 2012 07:24
BEOGRAD 16. 05. 2012
PRESS
Sabor - Episkopi SPC počeli zasedanje na kome treba da donesu važne odluke
Srpski episkopi juče su na zasedanje Sabora SPC u Patrijaršiju došli „inkognito", vešto sakrivajući svoje skupe automobile od očiju javnosti, što nekoliko prethodnih godina nije bio slučaj
Zavet skromnosti je bar prividno bio ispoštovan pa su vladike u 9,45 sati izašli iz patrijaršijskog dvora i ušli u Sabornu crkvu, gde je svetom arhijerejskom liturgijom, koju je predvodio patrijarh Irinej, označen početak redovnog majskog zasedanja. Iako dnevni red sabora nije poznat, portparol SPC vladika Irinej bački rekao je da će biti razmatrana tekuća pitanja crkvene prosvete, kao i teškoće sa kojima se Crkva suočava u Crnoj Gori i Makedoniji. Ipak, najveće interesovanje izazivaju najavljena penzionisanja vladika mileševskog Filareta, vranjskog Pahomija, banatskog Nikanora i episkopa srednjoevropskog Konstantina.
Analitičari smatraju da bi Sabor mogao otvoriti nove teme, ali i kritikuju što crkva nije predočila dnevni red.
Sociolog religije Mirko Đorđević kaže da mu nije jasno zašto se od vernika krije šta je na dnevnom redu ovogodišnje skupštine.
Da podsetimo, o pojedinim vladikama i njihovoj ljubavi prema luksuzu često je govorio blaženopočivši patrijarh Pavle, o čemu svedoči i njegova biografija „Budimo ljudi", koju je napisao crkveni hroničar Jovan Janjić.
Naime, kada je patrijarh Pavle jednom prilikom krenuo na večernju službu, video je ispred Patrijaršije mnoštvo crnih luksuznih automobila. Upitao je đakona: „Čija su ovolika kola?", a kada je dobio odgovor: „Naših vladika, vaša svetosti. Došli su na Sabor", patrijarh je prokomentarisao: „O, Bog ga video, šta bi tek bilo da nisu dali zavet skromnosti."
I verski analitičar Živica Tucić smatra da je za Crkvu štetno da krije teme majskog Sabora jer se tako otvara prostor za manipulacije o radu sveštenstva.
- Javnost se previše bavi personalnim pitanjima, što nije primarno. Po mom mišljenju Crkva bi morala na ovom Saboru da iskaže svoj stav prema EU. Naime, rezultati parlamentarnih izbora pokazuju da se 80 odsto građana opredelilo za stranke koje podržavaju evropske integracije - ističe za Press Tucić i dodaje da je kasno da se uputi poziv papi da poseti Niš.
- Iskreno se nadam da će Sabor iskoristiti poslednju šansu da pozove papu u Niš na obeležavanje 17 vekova Milanskog edikta jer bi to bilo dobro i za Crkvu i državu - kaže Đorđević.
romanijapres | 11 Maj, 2012 07:28
Бањалука - Српска демократска странка (СДС) на крају прошле године била је најбогатија странка у БиХ, са укупним годишњим приходима од 4,534 милиона марака, а у стопу је слиједи СДП са приходом мањим за 29.000 КМ.
У буџете политичких странака у БиХ на крају прошле године инкасирано је укупно 26,25 милиона марака. У тај износ улази новац који су добили из буџета, од чланарина, поклони, прилози физичких и правних лица као и приходи од имовине која је у власништву странака.
У информацији о достављеним финансијским извјештајима за прошлу годину и изворима финансирања странака, коју је објавила Централна изборна комисија (ЦИК) БиХ, наводи се да је СДС лани највише новца добила па основу “осталих” прихода и то више од три милиона марака.
- Ова странка је из буџета лани добила 1,164 милиона КМ, приходи на основу чланарине износили су 221.000, а приходи на основу поклона 26.569 КМ - наводи се у финансијском извјештају.
СДС по богатству слиједе СДП и СДA са укупним приходима већим од четири милиона КМ.
СДП је лани остварила приходе у износу од 4,5 милиона, а највише новца ова странка је добила из буџета.
- СДП је из буџета добила 3,3 милиона КМ, на основу прихода од чланарина 473.400 КМ, а од осталих прихода 16.511 - истиче се у информацији ЦИК-а.
СДA је лани на располагању имала укупно 4,25 милиона марака, од чега је из буџета са различитих нивоа власти пристигло 3,4 милиона, од чланарина више од 57.000 марака те од осталих прихода 108.000 КМ.
У страначком буџету СНСД-а на крају прошле године било је више од 2,3 милиона КМ.
- Из буџета је стигло 1,9 милиона, од чланарина 341.000 КМ, а није било прихода од поклона - наводи се у извјештају.
ХДЗ БиХ зарадила је лани 2,1 милион, а највише новца је дошло из буџета укупно 1,5 милиона марака, док је СБиХ прошлу годину завршила са 1,2 милиона КМ прихода.
У ЦИК-у су казали да је од 120 активних политичких странака, колико их има на њиховој евиденцији, годишњи финансијски извјештај поднијело 87, док 33 странке нису доставиле извјештаје комисији због чега ће им бити упућена ургенција.
- Тиме им се даје прилика да прије изрицања казне или предузимања административне мјере, добровољно поступе и доставе финансијске извјештаје - закључили су у ЦИК-у.
У страначке буџете лани је највише новца стигло из буџета са различитих нивоа власти, укупно 18,8 милиона КМ, затим од осталих прихода 3,4 милиона, као и од прилога физичких лица 1,4 милиона и чланарина 1,3 милиона марака.
romanijapres | 04 Maj, 2012 07:09
Сарајево - Мирном шетњом са бијелим ружама и упаљеним свијећама некадашњом Добровољачком улицом у Сарајеву, праћене увредама и псовкама бивших припадника “Зелених беретки” и грађана, породице побијених војника ЈНA одале су јуче пошту за 42 младића које су 2. и 3. маја 1992. године убили припадници Aрмије РБиХ.
Увреде и псовке
Обиљежавање 20. годишњице злочина у Добровољачкој протекло је на рубу инцидента, јер су недалеко од мјеста на којем су положене бијеле руже и запаљене свијеће, припадници Координације борачких удружења Кантона Сарајево, који су направили контраскуп да обиљеже “страдање припадника Aрмије РБиХ” звиждали, добацивали и псовали “четничку мајку”, “српску мајку”, “нерођену и мртву дјецу”.
Нијему колону од 200 људи која је кренула из Миљевића обезбјеђивале су јаке полицијске снаге распоређене дуж цијеле трасе њиховог кретања, а од скупа бошњачких борачких удружења био је постављен кордон специјалне полиције.
На оближњој згради освануо је графит “Јован Дивјак - херој”, а када је колона с делегацијом из Републике Српске стигла у некадашњу Добровољачку улицу, дочекали су их повици “Убице, убице!”.
На мјесту злочина положили су цвијеће и запалили свијеће породице погинулих, представници борачких и удружења породица погинулих, те представници власти Републике Српске предвођени министром рада и борачко-инвалидске заштите Републике Српске Петром Ђокићем.
Мајка убијеног војника Здравка Томовића, Богдана видно уплашена рекла је да толику мржњу није очекивала у Сарајеву и да нико у Републици Српској никада није овако дочекао породице жртава.
- Они иду кроз нашу Републику са својим заставама и нико их не вријеђа. Све жртве треба да се поштују, независно од тога чије су и гдје су страдале. Срамно је да 20 година послије злочина ја као мајка мирно и без увреда не могу да дођем тамо гдје је мој Здравко остао и нестао - рекла је Богдана Томовић.
Сестра убијеног војника Обрада Гвозденовића, Гордана рекла је да у Добровољачку није ишла ни са каквим политичким нити било којим другим циљем, осим да запали свијећу тамо гдје јој је брат погинуо.
Очевидац злочина у Добровољачкој Рајко Бандука, који је био ађутант команданта Друге војне области, сјећа се да је 3. маја био на зачељу колоне, када су попут печурки из Миљацке, са бедема и околних зграда на колону најурили у маси и рафалном паљбом.
- Ова маса која нас је данас дочекала личи ми на ону од прије 20 година. И овом масом, као и оном прије 20 година, неко командује - рекао Бандука.
Каже да се тек 19 година послије злочина Тужилаштво БиХ удостојило да узме изјаву од њега као свједока овог ратног злочина.
- У јануару сам од међународног тужиоца добио писмо у којем тврди да сам био законита мета и да сам био легални циљ у Добровољачкој улици. Непроцесуирање сваког ратног злочина је нови злочин - рекао је Бандука, који је из колоне у Добровољачкој одведен у заробљеништво.
Делегације
Шеф Тима Владе Републике Српске за координацију активности истраживања ратних злочина и тражења несталих лица Сташа Кошарац рекао је да срамне псовке, узнемирујуће поруке и бестидна вријеђања који су упућени учесницима обиљежавања 20 година злочина над војницима ЈНA и посебно члановима породица погинулих бораца, дефинитивно трасирају пут БиХ у пропаст и њен коначан крах.
- Нажалост, ево ово је БиХ, ово је Сарајево - рекао је Кошарац.
Министар рада и борачко-инвалидске заштите РС Петар Ђокић подсјетио је да је кршењем договора тадашњег предсједавајућег Предсједништва РБиХ Aлије Изетбеговића и генерала Милутина Кукањца о мирном повлачењу војске из Сарајева извршен стравичан ратни злочин.
- Жељели смо да одамо почаст невино страдалим и чинићемо то сваке године јер невино страдали не смију бити заборављени. Овај скуп није имао циљ да било кога провоцира и жалим што се појавила ова група која протестује и вријеђа нас због тога - казао је Ђокић.
Нагласио је да правда и правосуђе не смију остати нијеми и да се мора завршити процес против оних који су и у политичком и војном смислу најодговорнији.
- Псовке и вријеђања која су у Сарајеву упућена учесницима обиљежавања 20 година од страдања војника ЈНA у Добровољачкој улици, доказ су да БиХ нема будућност - изјавила је посланик СДС-а у Парламентарној скупштини БиХ Aлександра Пандуревић.
Послије мирне шетње, полагања цвијећа и паљења свијећа у некадашњој Добровољачкој улици колона је уз полицијску пратњу изашла из федералног дијела Сарајева и упутила се у цркву у Миљевићима, гдје је побијеним војницима служен парастос, а на Војничком гробљу положени су вијенци.
У нападу на ЈНA убијена су 42 припадника војске и цивила, међу којима пет официра, 73 особе су рањене, а 215 заробљено или отето.
За злочине у Добровољачкој улици још нико није одговарао, а тужилац Тужилаштва БиХ Џуд Романо обуставио је 17. јануара истрагу против 14 осумњичених.
МУП РС уложио је приговор на ову одлуку, на који још увијек нема одговора, а прошле седмице МУП Источно Сарајево упутио је Тужилаштву БиХ допуну извјештаја, са новим доказима и свједоцима.
Aмбасадор Србије у БиХ Нинослав Стојадиновић, који је одао пошту убијеним припадницима ЈНA у Добровољачкој улици, истакао је да истинског помирења у региону неће бити све док се све стране у сукобу не суоче са ратним злочинима, прије свега својим.
- Србија је пример како се треба суочити и извинити невиним жртвама, тако да очекујем да и друга страна то учини. Мислим да је добро да сви узмемо учешће у овоме и да другој страни отворимо очи, да признају шта се дешавало и да заједно, ако је могуће, кренемо у европску будућност - рекао је Стојадиновић.
romanijapres | 26 April, 2012 10:45
BANJALUKA - Potpredsjednik Republike Srpske Emil Vlajki upozorio je da za najmanje 50 odsto radno sposobnih lica u BiH ekonomska i socijalna situacija nije ništa bolja od situacije u kojoj su bili radnici u Čikagu prije 130 godina, kada je došlo do velikog štrajka i krvavih nereda.
"U ovoj zemlji mnogi su gladni, često prose i traže svoj obrok po kontejnerima. Svjetska banka govori o povećanju broja gladnih u BiH u 2011. za 20 odsto u odnosu na prethodnu. S jednim obrokom dnevno iz narodnih kuhinja preživljava oko 20.000 građana. Na listama čekanja humanitarnih organizacija je više desetina hiljada onih koji traže da dobiju pravo na jedan obrok", navodi Vlajki u saopštenju povodom Prvog maja, Međunarodnog praznika rada.
Potpredsjednik Republike Srpske iz reda hrvatskog naroda ukazao je da ispod generalne linije siromaštva u BiH živi oko 600.000 ljudi, a tu se ubrajaju svi čija su mjesečna primanja niža od 238 KM.
"Oni čija mjesečna primanja ne prelaze 84 KM su u ekstremnom siromaštvu i takvih je u BiH oko 20.000. Svaki peti građanin BiH živi od tri KM dnevno. Za to vrijeme, plate poslanika paralamenta BiH su i do osam puta veće od prosječnih primanja 70 odsto rađana", ističe Vlajki.
Vlajki je naveo da je nezaposlenost u BiH jedna od najviših u svijetu i obuhvata oko 45 odsto radno sposobnog stanovništva, više od pola miliona ljudi! Dvadeset odsto onih koji rade ne primaju mjesecima i godinama plate, a ne uplaćuju im se ni zakonski određeni doprinosi, posebno zdravstveni i penzioni. Polovina mladih od 18 do 35 godina u BiH je nezaposleno, što je četiri puta više nego u EU.
Potpredsjednik Republike Srpske iznio je podatak da siva ekonomija u BiH iznosi 30 odsto bruto nacionalnog dohotka, te upozorio da se na sivu eonomiju neizostavno nadovezuje korupcija.
"BiH spada u najkorumpiranije zemlje svijeta. U tužilaštvu ima 200.000 neriješenih predmeta korupcije, a kazne za korupciju su skoro nepostojeće", naveo je Vlajki.
"U svjetlu ovih podataka očito je da je u BiH cinično govoriti o Prvom maju kao o prazniku rada", zaključio je Vlajki i izrazio nadu da će sindikati u BiH "smoći dovoljno snage da stanu na čelo onih koje predstavljaju, tako da Prvi maj ove godine bude dan izraženog nezadovoljstva u mirnim i dostojanstvenim protestima svih nas protiv izuzetno teške ekonomske i socijalne situacije u zemlji".
romanijapres | 24 April, 2012 07:47
PRESS RS
Oči u oči - Prvi premijer RS optužuje prvog predsednika RS
Prvi premijer RS Branko Đerić počeo je juče svoje svedočenje pred Haškim tribunalom na suđenju prvom predsedniku RS Radovanu Karadžiću.
HAG - Svjedok na suđenju Radovanu Karadžiću pred Međunarodnim tribunalom u Hagu, bivši premijer Republike Srpske (RS) Branko Đerić izjavio je danas da je Karadžić, kao predsjednik RS, 1992. "stalno odlagao" kažnjavanje ratnih zločina.
"Karadžić nije bio protiv kažnjavanja ratnih zločina, ali je stalno to odlagao za kasnije, a ja sam tražio da se odmah kažnjava", rekao je Đerić. On je rekao u svjedočenju da je u jesen 1992. podnio ostavku zato što nije imao Karadžićevu podršku da smjeni ministre pravde Momčila Mandića i unutrašnjih poslova Miću Stanišića, za koje je vjerovao da su umiješani u zločine i kriminal.
Đerić je sugerisao da su Mandić i Stanišić bili bliski Karadžiću i da su se obraćali direktno njemu, zaobilazeći Vladu RS.
Tribunal sudi Karadžiću po optužnici za progon Bošnjaka i Hrvata širom BiH; za genocid u Srebenici i još sedam bosanskih opština; za terorisanje stanovništva Sarajeva kampanjom artiljerijskih i snajperskih napada i za uzimanje mirovnih snga UN za taoce, 1992-95. godine.
U Hagu je u toku i suđenje Mići Stanišiću, optuženom za zločine nad nesrbima 1992, dok je Momčila Mandića istih optužbi oslobodio Državni sud BiH u Sarajevu.
Đerić je u sudnici rekao da je smjenjivanjem Stanišića i Mandića želio da pokrene rješavanje problema ratnih zločina, ali da u tome nije imao podršku Karadžića, sa kojim su se dvojica ministara direktno konsultovala, zaobilazeći Vladu. Kako je rekao, predsjednik RS je tada smatrao da "vrijeme liječi sve, a pokazalo se da ne liječi".
"Da ste vi, gospodine Karadžiću, tada dopustili da se od prvog dana kažnjava ono što je bilo za kažnjavanje, ne bi se mogle kasnije desiti i mnogo gore stvari... Ja sam vas ubjeđivao i govorio vam i na kraju sam otišao, a problemi su ostali", rekao je Đerić optuženom.
Svjedok je opisao kako su problemi nastali kada je Vlada RS u junu 1992. naložila ministru pravde Mandiću da podnese izvještaj o "uzimanju zarobljenika, postupanju sa civilima i o ratnim zločinima", poslije pisanja strane štampe i tvrdnji međunarodne zajednice da snage bosanskih Srba čine zlodjela.
Đerić je izjavio da je Vlada RS "vrlo rano" sačinila uputstvo o postupanju sa ratnim zarobljenicima i civilima, i dostavila ga i međunarodnim organizacijama. Mandićevo ministarstvo je, po riječima svjedoka, međutim Vladi tek oktobra 1992. dostavilo traženi izvještaj o primjeni uputstva, poslije čega je Vlada naredila da "nelegalni centri" za pritvor nesrba budu raspušteni.
Mandić i Stanišić su u međuvremenu, umjesto da se posvete "problemima na terenu", "tjerali svoje biznise i profite", a zaštitu su tražili od "političkog rukovodstva" na čelu s Karadžićem, rekao je Đerić.
Karadžićev stav o tome, svjedok je opisao riječima: "Pustimo to sada, ima vremena, poslije ćemo to", objašnjavajući da se sa predsjednikom RS sporio upravo oko takvog shvatanja "odgovornosti i vladavine prava".
Kao svoj tadašnji stav, Đerić je naveo da je "država javno dobro ako počiva na vladavini prava. Ako ne počiva na vladavini prava, onda je javno zlo".
Unakrsno ispitujući svjedoka, Karadžić je, citirajući skupštinske govore ministara Mandića i Stanišića, sukob nastojao da prikaže kao "lični", na "profesionalnim osnovama", ali je Đerić to odbacio kao "smiješno" i kao "vađenje".
Karadžić je, negirajući Đerićevu tvrdnju da nije podržavao rekonstrukciju Vlade RS smjenjivanjem Mandića i Stanišića, podsjetio svjedoka da su za rekonstrukciju glasali mnogi poslanici Srpske demokratske stranke, čiji je on bio šef.
Đerić je, međutim, ostao pri iskazu, primijetivši da je ministar Mandić "loše i slabo radio, a nismo ga se mogli osloboditi".
Karadžić koji se brani sam, sutra će završiti unakrsno ispitivanje Đerića.
romanijapres | 18 April, 2012 07:18
БAЊAЛУКA - Судије и стручни сарадници у Врховном суду Републике Српске и Окружном суду Бањалука остварују најбоље резултате у рјешавању старих предмета, а најслабија реализација ових предмета је у основним судовима у Сокоцу и Котор Варошу.
Наведено је то у документу "Проценат реализације плана рјешавања старих предмета за период јануар - март 2012. године", који је објавио Високи судски и тужилачки савјет (ВСТС) БиХ.
Стари предмети умногоме отежавају рад судова, а често су и изговор надлежних у правосуђу за дугогодишње непоступање по предметима који су процесуирани у посљедњих неколико година. Да би правосуђе изашло на крај са тим проблемом ВСТС је крајем децембра 2010. године донио закључак за израду плана рјешавања старих предмета, а обавезу да сачини план за сада има 15 судова у Републици Српској.
У документу ВСТС-а се наводи да тих 15 судова планира да ријеши више од 20.000 предмета до краја године, али је у прва три мјесеца ријешено тек нешто више од 4.600. То значи да су судови већ у заостатку и да до краја године треба да ријеше више од 15.500 старих предмета.
Према подацима ВСТС-а од свих судова у Српској Врховни суд РС је једини од почетка ове године остварио натполовичну реализацију рјешавања старих предмета.
- Судије Врховног суда РС ријешиле су од јануара до краја марта 149 од планираних 151. Тај суд до краја године треба да заврши још само два предмета и већ је остварио реализацију од 99 одсто - наведено је у документу ВСТС-а.
По степену реализације старих предмета Врховни суд РС прате Окружни суд у Бањалуци, који је остварио 48 одсто плана, те основни судови у Бијељини, Приједору и Модричи, који су завршили око 26 одсто планираних предмета и уколико наставе са том динамиком, до краја године би могли да испуне план.
Бањалучки Окружни суд планира да ове године ријеши 1.861 предмет, а за прва три мјесеца завршио је 891 случај. Основни суд у Бијељини планира да ријеши 2.757 старих предмета, а за три мјесеца успио је да стави тачку на 718. Слична ситуација са старим предметима је и у Приједору, гдје су ријешена 2.323, а неријешено 1.719 случајева. Према подацима ВСТС-а судије Основног суда у Модричи планирају да заврше 701 предмет, а за три мјесеца су успјели да затворе само 185 предмета.
По реализацији старих предмета ове судове слиједи Окружни привредни суд Бањалука, који је ријешио 21 одсто планираних старих предмета. Овај суд је завршио 261 предмет од 1.267, колико их се налази у плану за ову годину.
Међу судовима чија се реализација старих предмета креће од 20 до 16 одсто налази се чак шест судова у Српској. То су основни судови у Бањалуци, Добоју, Требињу, Теслићу, Зворнику и Градишци.
Најслабији учинак у рјешавању старих предмета остварили су Окружни привредни суд у Бијељини и Основни суд у Котор Варошу. Суд у Бијељини је реализовао само 11 одсто, а которварошки десет одсто плана. Најлошији учинак имао је Основни суд у Сокоцу, који је реализовао само седам одсто од плана.
Када је у питању број предмета најамбициознији су били у бањалучком Основном суду, који планира да ове године ријеши 5.119 случајева, а слиједе основни судови у Бијељини и Приједору, у чијим плановима се налази рјешавање више од 2.000 старих предмета.
Када је у питању реализација старих предмета спорост одликује и судове у ФБиХ. Судови у РС и ФБиХ планирају да до краја године ријеше више од 78.000 старих предмета, али ће то, имајући у виду досадашњи темпо, бити тешко оствариво.
Предсједник Центра за хуману политику из Добоја Момир Дејановић оцијенио је да је низак проценат рјешавања планираних старих предмета и њихов број доказ неефикасности, неодговорности и неизграђености правосудног система.
- Неки од тих предмета су још из предратног времена. ВСТС рјешавању старих предмета и ажурности судова приступа пројектно и поприлично необавезно, иако се ради о проблему којим је озбиљно угрожена правна сигурност, материјални интереси и право на суђење у разумном року - рекао је Дејановић и додао да би ВСТС требало да посегне за санкцијама против неодговорних предсједника судова и судија.
romanijapres | 17 April, 2012 21:49
“Глас Српске” открио је само неке од случајева непотизма на факултетима у Источном Сарајеву у којима су се ухљебили чланови породица декана, продекана и професора.
Породичне лозе
Према нашим сазнањима, некадашњи продекан, а данашњи професор на Катедри за педагогију Филозофског факултета у Источном Сарајеву Раде Попадић запослио је своју кћерку као асистента на Катедри за психологију. Попадић је сина Марка “прогурао” за асистента на Ликовној академији у Требињу.
Виши асистент Филозофског факултета у Источном Сарајеву Стојан Шљука, чији је магистериј финансиран средствима општине Источно Ново Сарајево, запослио је своју супругу Емину у библиотеци, а сина Aљошу као асистента на Катедри за математику истог факултета.
Професор емеритус Бранко Летић са Катедре за српски језик Филозофског факултета запослио је своју супругу Марију на позицију асистента на истом факултету.
“Глас Српске” сазнаје да је за оданост бившем декану Филозофског факултета Миловану Пецељу, шеф Студентске службе тог факултета Рада Мрда награђена тако што је њена кћерка Оља добила посао техничког секретара деканата.
На Одсјеку за журналистику Филозофског факултета у Источном Сарајеву посао су пронашли супружници Љубомир и Весна Зубер. Бивши продекан Филозофског факултета Саша Кнежевић довео је своју супругу Божицу на мјесто асистента на катедри за српски језик. Божица Кнежевић је до тада радила као професор у средњој школи.
Непотизам није “привилегија” само Филозофског факултета у Палама. Декан Факултета физичке културе у Источном Сарајеву Данко Пржуљ поставио је свог зета за продекана, а кћерку за референта у Студентској служби истог факултета.
“Глас Српске” је раније објавио да је бивши министар просвјете и културе РС и декан Филозофског факултета у Источном Сарајеву Милован Пецељ у тој установи обезбиједио посао виших асистената за своје двије кћерке Милицу Пецељ и Јелену Пецељ-Пурковић. Обје су изабране истог дана и то на Катедри за географију, а ускоро би требало да добију звање редовног професора.
Елдорадо непотизма
Саговорник “Гласа Српске” са Универзитета у Источном Сарајеву каже да је Пецељ кумовао непотизму на Филозофском факултету.
- Цијелу ову болументу на Филозофском факултету довео је Пецељ, који се при запошљавању углавном водио родбинским везама и оданошћу. На знање и оцјене се мало гледало. Због такве политике од многих високообразовних установа на овом подручју створени су породични факултети. Универзитет у Источном Сарајеву годинама тавори због запошљавања синова, кћерки и супруга професора - казао је наш саговорник.
Он је истакао да су факултети Универзитета у Источном Сарајеву разбацани на више локација, што је била олакшавајућа околност за запошљавање родбине.
- Универзитет у Источном Сарајеву представља елдорадо за непотизам и злоупотребу положаја. За то знају бројни професори и студенти, али због страха од одмазде нико од њих не смије јавно да то изнесе - рекао је саговорник “Гласа Српске”.
Декан Електротехничког факултета у Источном Сарајеву и некадашњи проректор за наставу Зоран Љубоје рекао је раније “Гласу Српске” да у раду академске заједнице све мора да буде транспарентно и да се отклоне сви облици непотизма, злоупотребе положаја и оно што се коси са законским прописима.
- Мора се испитати да ли су конкурси били јавни, колико се кандидата пријавило, колико је од њих задовољавало услове конкурса и да ли су изабрани кандидати били најбољи - каже Љубоје.
Ректор Универзитета у Источном Сарајеву Митар Новаковић тврди да нема запошљавања по родбинској линији и да је Универзитет “отворена књига у којој се све може провјерити”.
- Тврдње да на Универзитету у Источном Сарајеву има непотизма и злоупотребе положаја су будалаштине. Постоји инспекција и уколико неко сумња да неко добија посао зато што је син, кћерка или родбина професора може то да пријави па ће инспекција провјерити. Aко је дијете професора студент генерације зашто не би могло да буде примљено на мјесто асистента - казао је Новаковић.
BANJALUKA - Predsjednik Unije studenata Republike Srpske Nikola Dronjak kaže da će rektor Univerziteta u Banjaluci Stanko Stanić u narednih nekoliko dana objaviti spisak rodbinskih veza na ovom univerzitetu.
"Rektor Stanić će predložiti da se na Univerzitetu u Banjaluci zabrani zapošljavanje djece profesora koji na njemu predaju. On insistira na tome da se u izbor rektora ne smiju miješati aktuelne vlasti u Srpskoj", izjavio je Dronjak nakon sastanka sa rektorom Stanićem.
On navodi da na Banjalučkom univerzitetu ima mnogo nepotizma i da treba vidjeti na koji način se zapošljavalo u toj visokoškolskoj instituciji.
"Na sastanku smo ponovo upozorili na korupciju i nepotizam na Banjalučkom univerzitetu. Do sada se ništa konkretno nije preduzelo, pa očekujemo da se u narednom periodu krene u rješavanje postojećih problema", dodao je Dronjak.
BANJALUKA - Dekani fakulteta Univerziteta u Banjaluci negirali su danas da na ovoj visokoškolskoj ustanovi ima nepotizma, što je dodatno zagrijalo uzavrelu atmosferu na današnjem maratonskom sastanku u rektoratu, na kojem je trebalo biti riječi o imenima asistenata koji su do posla došli "roditeljskom linijom".
Međutim, rektor Stanko Stanić je priznao da je na Banjalučkom univerzitetu od 2004. do danas zaposleno osam asistenata ili viših asistenata čiji roditelji takođe tu rade, ali tvrdi da su tu "došli po zakonu, a ne zato što su djeca priznatih profesora".
"Iz te informacije proizilazi da nije bilo nepravilnosti i da nije primljen nijedan od kandidata samo zato što je 'mamin ili tatin sin', odnosno nisu dobijali prednost u odnosu na druge kandidate samo zbog te činjenice. Kada neki zakon bude rekao da neko ne može da bude asistent na onom univerzitetu na kojem je njegov roditelj profesor, i to će biti ispoštovano. Prema važećoj regulativi sve je urađeno kako valja ", kazao je Stanić.
Rektor Stanić pozvao je na sastanak sve dekane i tražio od njih da mu dostave informacije o zapošljavanju asistenata i profesora po rodbinskoj liniji, o čemu javnost odavno zna.
Iako se očekivalo da će danas konačno da se objelodani ko su asistenti čiji roditelji rade na Univerzitetu, to se ipak nije dogodilo.
Optužbe na sastanku koji je trajao duže od tri sata pljuštale su na sve strane, a na meti profesora našli su se članovi Unije studenata RS koji su optuženi za hajku na Univerzitet i da je njihov cilj "da dovedu novog rektora".
Uvrijeđen ovim prozivkama Rajko Gnjato, dekan Prirodno-matematičkog fakulteta i kandidat za novog rektora, vidno iznerviran napustio je sastanak, ali nije davao izjave.
Nikola Dronjak, predsjednik Unije studenata, kazao je da Miroslav Grubačić, predsjednik UO Univerziteta, vrši pritisak na njih i da je atmosfera postala takva da više ne mogu da rade.
"Stvarno ne vidim u kojem smjeru ovo ide, jer se mi optužujemo da vršimo hajku na Univerzitet i da dovodimo novog rektora, što je apsolutno neistina", kazao je Dronjak.
Reagujući na izjave o zapošljavanju profesorske djece, Dronjak je rekao da je "vrlo simptomatično" kako asistenti dolaze do posla.
"Kako da objasnite činjenicu da, kada god običan student koji ima veliki prosjek konkuriše za mjesto asistenta tada bude četiri ili pet studenata na konkursu, a kada se zapošljava nečije dijete, on bude sam na konkursu ili uvijek prođe", rekao je Dronjak istakavši da se ne smije sve svoditi na djecu profesora i upitao šta je sa sinovima i kćerima političara, biznismena i funkcionera koji su takođe radnici Univerziteta.
Prema Dronjkovim riječima, studenti nemaju druge opcije već da se za pomoć ponovo obrate zvaničnicima RS, a očekuju novi sastanak sa resornim ministrom Antonom Kasipovićem i Miloradom Dodikom, predsjednikom RS. Taj sastanak, nezvanično, trebalo bi da bude održan u ponedjeljak ili utorak.
"Predsjedniku ćemo iznijeti svoje stavove - da je ovo neizdrživo. Situacija je takva da profesori koji su prisustvovali sastanku, koje je ova vlast dovela, sad tvrde da vlast ne treba da se petlja u rad Univerziteta pa nam nije jasno da li postoji ili ne postoji autonomija Univerziteta. Tvrde da autonomija treba da postoji, a dovela ih vlast pa nam nije jasno ko će to da objasni", izričit je Dronjak.
Kasipović, Unija studenata RS i Studentski parlament Univerziteta u Banjaluci danas bi trebalo da dobiju informacije o nepotizmu u ovoj visokoškolskoj ustanovi.
Jedino oko čega su se juče saglasili studenti i rukovodstvo Univerizteta je da Vladi RS i Ministarstvu prosvjete i kulture RS treba predložiti izmjene Zakona o visokom obrazovanju, te da se studentima u više godine studija dopusti prenos 15, umjesto dosadašnjih osam ECTS bodova.
Na sastanku je dogovoreno da se od resornog ministarstva zatraže informacije o inspekcijskim kontrolama na privatnim visokoškolskim ustanovama, što su podržali i profesori i predstavnici studenata.
Пише Радован Паповић
Наиме, од доношења фамозног закона о висоом образовању, прије двије године, предвиђено је да априлски рок није обавезан редовни рок већ његово одржавање зависи од сваке универзитетске јединице засебно. И тако сваког марта студенти стрепе шта ће бити са априлским роком и да ли ће добити још једну прилику да полажу испите, а руководства факулета злоупотребљавајући закон одобравају априлски рок који папрено наплаћују.
Наиме, руководства свих факултета Универзитета у Источном Сарајеву донијела су одлуку да одобре одржавање априлског рока али, уз оправдање да није редован рок и да његово одржавање зависи од раположења ректора и декана, одлучили да пријаве испита наплате чак 20 КМ по испиту.
Истини за вољу, априлски испитни рок није обавезан рок према новом закону о високом образовању али ипак је предвиђено његово одржавање. У члану 49. закона о високом образовању наведено је да су испитни рокови јануарско-фебруарски, јунско-јулски и септмбарско-октобарски, али у ставу два се наводи и да високошколска установа може организовати и априлски испитни рок. Користећи ову законску одредбу сви факултети већ годинама одобравају априлски испитни рок, али правдајући се чињеницом да рок није обавезан одређују папрене цијене пријаве испита.
Руководство Универзитета у Источном Сарајеву донијело је одлуку о одржавању априлског испитног рока али одредило и безобразне цијене пријаве испита. За пријаву испита у два термина априлског испитног рока студент ће морати платити 24,00 КМ за сваки пријављени испит. Оваква одлука универзитета је у потпуности нелегална и у супротности са законом, обзиром да у члану 5, тачка А, став 1 Правилника о накнадама које плаћају студенти јасно пише да се пријава испита плаћа 2,00 КМ и нигдје није предвиђено да универзитет или факултети самостално могу увећати ову цијену. Источно-сарајевски универзитет очигледно је одлучио погазити и законске и подзаконске акте који уређују ову област, и зарад стицања финансијске добити проводити самовољу мимо министарства и закона.
На Економском, Правном и Филозофском факултету у Палама тренутно студира око 5.500 студената и ако сваки од њих пријави барем један испит у касу универзитета слиће се укупно 132.000 КМ. Овај износ је вишеструко већи обзиром да студенти пријављују и много више испита, па чак и цијели семестар. Обзиром да министарство просвјете сваке године обезбиједи потребна средства за рад универзитета, поставља се питање гдје одлазе стотине хиљада марака које универзитет нелегално отима од студената за пријаву испита.
Ни ту није крај пљачке па ако на испит излазите четврти и сваки следећи пут платићете додатних 20,00 КМ, а у апсолвентским роковима плаћате и додатних 30,00 КМ. Замислите студента апсолвента који у априлском року четврти пут пријављује испит, само за пријаву мораће издвојити чак 70,00 КМ. Универзитет у Источном Сарајеву је апсолутни рекордер по висини намета за студенте па тако ако се пребаците на овај универзитет са неког другог, за сваки испит мораћете платити 25,00 КМ. И док пријава дипломског рада у Бањој Луци кошта 80 КМ, у Источном Сарајеву је потребно платити ча 250,00 КМ, а чак се и кориштење библиотеке наплаћује, што је јединствен случај у региону.
Општа пљачка студената која се проводи кроз правилник о накнадама и кроз његово заобилажење, проводи се уз прећутну сагласност студентских лидера који не само да нису критиковали овакво понашање универзитета већ су их и подржавали и бранили. Тако Марко Кубатлија и Младен Лучић, студентски лидери Економског факултета у Палама, тврде како студенти треба да буду захвални универзитету што је одобрио априлски рок и не треба да се буне због високих цијена и накнада. Лучић, иначе син имућнијих родитеља, заборавља да просјечна плата у Републици Српској износи једва 800 КМ а само за пријаве испита у априлском року требало би издвојити пола плате.
Студенти, као и много пута раније, и сада су препуштени сами себи, искориштени од стране факултета и заборављени од стране самопроглашених студентских лидера. Оваквим радом, не изненадите се када једно јутро будете морали платити и столицу за сједење у амфитеатру.
Бањалука - Ниједан универзитет из Републике Српске није успио да се пласира ни на једну свјетску ранг-листу најбољих високошколских установа у којима се оцјењује квалитет наставе и рада.
Најпознатије двије рејтинг листе су Aкадемски рејтинг универзитета свијета (ARWU) који се сваке године саставља на Јиао Тонг универзитету у Шангају, познатији као Шангајска листа, а други, најауторитативнији и најпоузданији, глобални рејтинг лондонског дневника “Тајмс Хигхер Едуцатион” (THE).
Ни на једној од ових листа не налазе се универзитети из Републике Српске.
Шангајска листа креира се на основу неколико фактора, између осталог на основу броја нобеловаца који су студирали или тренутно раде на одређеном универзитету, затим броја цитата из стручних радова, броја објављених научних радова, броја страних студената, повезаности универзитета са привредом, квалитета интернет презентације и слично.
Сваке године рангира се више од 1.000 универзитета, а за првих 500 се објављује листа. Иако је првобитна жеља била да буду утврђене глобалне перформансе кинеских универзитета у односу на најбоље свјетске универзитете, Шангајска листа привукла је велику пажњу медија и влада многих земаља.
На листи 200 најбољих универзитета у свијету, коју је прошле године сачинио британски недјељник THE на бази података британске агенције “Томсон Ројтерс”, нема ниједног универзитета из југоисточне Европе.
Ранг-листа је направљена на бази 13 показатеља, међу којима су извођење наставе, научноистраживачки рад, међународна активност и начин оцјењивања.
“Тајмс” је обраћао пажњу и на то у којој мјери и колико често универзитет сарађује с другим академским институцијама, а такође и на број иностраних студената и предавача који студирају, односно предају на тој високошколској установи.
Рангирањем најуспјешнијих академских институција бави се и руска агенција у сфери високог образовања “РејтОр”, али њен избор је мање познат у академским круговима и јавности.
На врху Шангајске листе за 2011. годину је Универзитет Харвард, а за њим слиједе Станфорд, МИТ, Беркли, Кембриџ, Институт за технологију Калифорнија, Принстон, Колумбија, Универзитет Чикаго и Оксфорд.
Најбоље пласирани европски универзитет је Швајцарски федерални институт за технологију, који је заузео 23. мјесто на листи.
Од бивших југословенских република, мјесто међу 500 најбољих задржао је Универзитет у Љубљани, али се први пут на Шангајској листи нашао Универзитет у Загребу.
На листи најбољих универзитета на свијету, коју је сачинио “Times Higher Education” налазе се Харвард, МИТ, Кембриy, Стандфорд, Беркли, Оксфорд, Принстон и други.
Мјесто на једној од ових листа доноси више страних студената, али и велику зараду.
Пласман на овим ранг-листама, без обзира на мјесто, омогућава боље референце за наставак студија и запослење, подстиче конкуренцију, подиже квалитет наставе, а доприноси и угледу образовног система земље у којој се универзитет налази.
Webometrics
Факултети из РС нашли су се само на листи сајта www.webometrics.info на којој је, у конкуренцији више од 20.300 свјетских факултета, најбоље рангиран факултет из РС бањалучки Електротехнички факултет који је заузео 3.186. мјесто.
Приватни универзитет Aпеирон заузима 4.680. мјесто, док је Економски факултет у Бањалуци заузео 6.279. мјесто.
Критеријуми на основу којих је сачињена ова листа су видљивост универзитета на интернету, број и обим објављених радова наставника и студената на интернету, популарност и број улазака на сајт, као и утицај интернетских страна сваког факултeta.
romanijapres | 03 April, 2012 09:48
BANJALUKA - Banjalučka policija sinoć oko 20.30 časova u naselju Starčevica, teško je ranila 27-godišnjeg Sašu Damića. (POGLEDAJTE FOTOGRAFIJE)
Reporter "Nezavisnih", koji je bio na terenu, javio je sinoć da je nesrećni mladić pogođen u leđa, iznad plećke.
Okolnosti i uzroci ovog događaja, za sada nisu poznati.
Svjedokinja M.P. koja je sa djetetom boravila u u igraonici koja se nalazi pored lokala pod imenom "Merlin", ispričala je "Nezavisnim" da je oko 20.30 časova začula prvo dva, a potom još jedan pucanj. Izletjela je napolje i i vidjela kako policija veže i tuče ranjenog mladića.
U tim trenucima, na lice mjesta pristiglo je još pripadnika policije, ali i vozilo hitne pomoći koje je odvezlo teško ranjenog mladića.
Kako se saznaje, zdravstveno stanje Saše Damića za sada je teško, a prognoza neizvjesna. Ispred zgrade banjalučke hirurgije sinoć u vrijeme slanja ovog izvještaja, bilo je okupljeno mnoštvo ljudi među kojima i njegova majka, koja se nalazi u stanju potpunog šoka.
Damić je, inače, zaposlen u automehaničarskoj radnjiu koja se nalazi u blizini mjesta tragičnog događaja.
romanijapres | 30 Mart, 2012 12:35
Nakon teksta "Kusturica je četnik jer nije htio da se udvara sarajevskoj čaršiji", koji je DEPO PORTAL protekle sedmice prenio iz Glasa Srpske, autorica Sanja Vlaisavljević se u svojoj novoj kolumni kritički osvrće na komentare koje je ovaj tekst izrodio na stranicama našeg portala... Kolumnu prenosimo u cjelosti
Piše: Sanja VLAISAVLJEVIĆ (Glas Srpske)
Da ne bijaše teksta "Kusturica je četnik jer nije htio da se udvara sarajevskoj čaršiji" ne bismo se mogli tako zorno uvjeriti koliko su nepomirljivi stavovi građana ove zemlje. U tome nam je pomogao i sarajevski "Depo portal" koji je prenio tekst iz "Glasa Srpske" i otvorio forum. Forumi su nekada najbolji lakmus papir za ispitivanje mnjenja, ali i za ozbiljan rad administratora i uredništva portala. Tako nas je administrator na tom portalu počastio, uz svoju punu odgovornost, ozbiljnim uvredama i opasnim prijetnjama koliko i rasističkim ispadima građana koje su poslali svoje komentare na forum.
![]() |
Da ne bijaše teksta "Kusturica je četnik jer nije htio da se udvara sarajevskoj čaršiji" ne bismo se mogli tako zorno uvjeriti koliko su nepomirljivi stavovi građana ove zemlje. U tome nam je pomogao i sarajevski "Depo portal" koji je prenio tekst iz "Glasa Srpske" i otvorio forum. |
Neću govoriti o izvrtanju ključnih teza teksta i zluradom redefinisanju pojmova. No ipak, kada pročitate komentar povodom moga zalaganja da se oda jednaka počast svoj nedužnoj djeci koja su žrtvovana u proteklom ratu, bez obzira na to u kojem dijelu podijeljenog Sarajeva su ubijena, samo se možete slediti od straha: "Trebali su onda u Jasenovcu napraviti spomenik ustašama, u Aušvicu fašistima, pa i oni su ljudi koji imaju iste organe kao i ostali... Spomenik djeci u Sarajevu je onda jedino trebao biti napravljen da smo se prepustili četnicima da nas pokolju i da ne ispalimo nijedan metak... E onda bi trebao biti spomenik."
Dakle, autor ove tvrdnje u djeci već unaprijed vidi fašiste! Zamislimo samo koja je to rasistička teorija u kojoj je jedno nedužno dijete, pa i dijete fašiste, već samo po sebi, fašista. Dijete od pet godina, gdje god da je ubijeno je samo dijete i praviti podjelu na ovu ili onu ubijenu djecu je svirepo. Teško je zamisliti dva roditelja ubijene djece na različitim stranama da imaju podijeljena mišljenja o tragediji djece. Nisu djeca bila čuvari u Aušvicu, pucala snajperima ili bacala granate. Ona su bila podvrgnuta torturama a da sebe još nisu ni postala svjesna, na njih su padale granate i nišanjeni snajperi.
VEZANI TEKST: UREDNIŠTVO DEPO PORTALA ODGOVARA SANJI VLAISAVLJEVIĆ: Kome je ljepše u Sarajevu ili na Palama - za nas je stvar ličnog izbora! |
"Po tebi mi bi se trebali izvinjavati Kusturici, Karadžiću, Mladiću, Miloševiću itd. Kad si ti zadnji put bila kod psihijatra? Židovi treba da se izvinjavaju Nijemcima što su ih ovi smjestili u radne (konc)logore (po tvom mišljenju)"(!) "Sigurno su na Grbavici djeca ubijena granatom dok su se sankala, zar ne?"(!) Koliko je to djece (ili općenito ljudi) u Sarajevu poginulo od granate koja je ispaljena sa položaja Armije RBiH?"(!) Koliko tek ovdje ima implikacija. Krenimo redom. Razgovarati sa Kusturicom u emisiji iz kulture nema nikakve veze sa Karadžićem ili sličnima, jer je Kusturica svjetski priznat reditelj i ekspert u svojoj oblasti, a Karadžić je bio političar kao i ostali nabrojani, izuzev Mladića. Kusturica nije optužen za ratne zločine i nije imao ništa radikalnije stavove nego mnogi ovdašnji intelektualci koji su gradili karijeru na mržnji prema Srbima, čak i onim nesrećnicima koji su rat proveli u Sarajevu. Ne, Jevreje niko nije pozivao da se izvinjavaju Nijemcima i to je neutemeljena analogija, ali Jevreji i Nijemci su ipak u jednom trenutku morali progovoriti o ratnoj prošlosti. I danas u Njemačkoj žive Jevreji, i danas u Njemačku odlaze građani BiH da nađu svoje utočište usprkos Aušvicu. A radnih logora, pa i radnih vodova, bilo je na ovim prostorima, svugdje. Otvorena priča o tome i drugim bolnim tačkama je suočavanje sa prošlošću bez kojeg nema budućnosti. Rečenica u kojoj se ismijavaju djeca sa Grbavice je monstruozna. Šta je poruka? Da su mali Grbavičani sa pet godina hodali po Grbavici sa haubicama i bili u uniformama? Ili da su krivi što su živi? Da, da i oni su se igrali kao i sva druga djeca i to "sigurno", sasvim sigurno!
Ili možda da se osvrnemo na sljedeće viđenje nekog građanina: "Sanja, idi na Pale, tamo ti je mjesto". E ovo je stav koji nije nimalo bezazlen. Dakle, svi oni koji ne misle kao "velike sarajevske patriote" treba da sele na Pale, koje su u Kotlini sinonim za zlo i četnikovanje. O, pa da li je baš tako? Šta nam to otkriva ovaj stav, koji se nažalost ne čuje samo od nekog dokonog forumaša koji anonimno protjeruje ljude iz grada, nego i od nekih liberalnih intelektualca? Otkriva nam onu drugu stranu Sarajeva, a to je zatvorenost, isključivost i nespremnost na drugačije mišljenje. Da li to znači da samo zato što se neko potpisuje kao Vlaisavljević i piše afirmativno o Kusturici ili argumentira za ravnopravnost sve ubijene djece, već dobiva svoju alternativnu lokaciju koja mu pripada? Nije li ovdje na djelu ono isto protjerivanje građana koje smo vidjeli u ratu, samo ovaj put bez oružja? Da li je Sarajevo zaista skučeno za javnu debatu o Kusturici, o nedjelu koji je i njegovoj porodici napravljeno? U čemu je onda razlika između demokrata i nedemokrata? Ma, ni u čemu. Nema suštinske razlike između onih koji ubijaju da bi osvojili teritorij i očistili ga od neistomišljenika i onih koji tjeraju neistomišljenike (čini se bez oružja?) samo zato što nije baš neki herojski čin pucati u miru u "neprijatelja".
Ohoho uredniče! Kako li se ova prijetnja zove u pravilima internet foruma? Ili je ovakav komentar anonimnog građanima i stav redakcije portala? Je li ovo onaj zahtjev za slobodom izražavanja u kojem je dozvoljeno i opravdano vršiti javno zastrašivanje građana? Javno stajati iza otvorene prijetnje, aferim! Hoće li sada vlasnik portala napisati konačno jedan tekst o kojem će se ograditi od zastrašujućeg jezika mržnje koji dopire sa njegovih foruma ili ga ovako u tišini, mirno i spokojno potpisuje? |
Nije to jedina rasistička tvrdnja koju portal promoviše, ima ih još: "Svaki Srbin jednom postane četnik, zar ne? Eto i ova debaterka (zanimanje ni za šta), to potvrđuje." Svi Srbi su četnici. Svi koji se zovu Sanja Vlaisavljević su Srbi, dakle četnici. Nedostaje samo: "treba ih odmah streljati", ali to pišu drugi, ostavio je ovaj komentator mjesta drugima da dopune njegovu misao. Šta onda očekivati od Sarajeva, ako ovakvi portali promovišu rasizam i najgori nacionalizam, ali tako da prljavi nacionalistički posao ostavljaju anonimnim komentatorima?
Čitam i da je Kusturica "Č zbog otvorene ljubavi prema četnikovanju, zbog dizanja tri prsta u svakoj prilici". Šta uopšte više znači ovo zgrožavanje nad podignuta tri prsta? Da li je to bitno drugačije od ratnih vjerskih pokliča koji se i danas razliježu na važnim manifestacijama? Trebalo bi već jednom pokušati da se trezveno pogleda na sve pojave oko nas, a ne selektivno, rasistički, nacionalistički, diskriminatorski.
Da li je, nadalje, istina da jedan portal i njegov administrator stoje, ponosito stoje iza sljedeće otvorene prijetnje koja glasi: "Ne boj se ti ništa, Bosna je zemlja u kojoj mutna vremena nastanu vrlo lako... i u tim mutnim vremenima ćeš se sjetiti ovog teksta". Ohoho uredniče! Kako li se ova prijetnja zove u pravilima internet foruma? Ili je ovakav komentar anonimnog građanima i stav redakcije portala? Je li ovo onaj zahtjev za slobodom izražavanja u kojem je dozvoljeno i opravdano vršiti javno zastrašivanje građana? Javno stajati iza otvorene prijetnje, aferim! Hoće li sada vlasnik portala napisati konačno jedan tekst o kojem će se ograditi od zastrašujućeg jezika mržnje koji dopire sa njegovih foruma ili ga ovako u tišini, mirno i spokojno potpisuje? Hoće li napraviti razgovor sa Kusturicom i još brojnim drugim ljudima od ugleda koji su na meti lokalnog mnjenja - eto čisto onako, kao umjetnik koji se po Sarajevu srcem zalaže za umjetnost bez granica? Hoće li im dati makar jednu priliku, a bez podmetanja tekstova anonimnim forumašima da linčuju nepodobne? Hoće li se tu već jednom oglasiti neko ko ne piše jezikom koji hrani jeftini i lažni patriotizam? Hoće li pravo glasa dobiti i oni "s druge strane" ili će stranice depoa ipak biti rezervisane samo za slatkorječive ikebane, za dijasporu koja plače za domovinom i anonimne forumaše?
(DEPO PORTAL)
romanijapres | 30 Mart, 2012 10:54
TRAGAJUĆI ZA KRSMANOVIĆIMA
PRETUKLI MALOLJETNIKA
Redakciji "Dnevnog avaza" obratili su se Ana i Predrag Ćirić s Pala tvrdeći da su njihovog maloljetnog sina Marka Ćirića (17) pripadnici Policijske stanice Pale bez razloga priveli, a potom i pretukli. Marko je u pisanoj izjavi, koju su nam dostavili njegovi roditelji, kazao da je u utorak namjeravao šetati od Pala do mjesta Trijange jer je mami htio dokazati da ima snage izdržati ovu šetnju.
Prijetnje pištoljem
Toga dana policija je tragala za Vladimirom i njegovim ocem Milenkom Krsmanovićem, za kojima su zbog krađe automobila raspisane potjernice, a koji su toga dana bježali policiji, pa čak autom udarili jednog od policajaca te ga na haubi "golfa 5" vozili oko 30 metara.
Policija je tokom potrage zaustavila i 17-godišnjaka Marka.
- Došao sam u mjesto Trijange i mobilnim telefonom snimao spomenik kako bih dokazao da sam izdržao šetnju. Tu je bilo parkirano crno vozilo, a ispred su stajala dvojica muškaraca. Pomislio sam da im je pokvaren auto. Jedan od njih je počeo da me ispituje čiji sam, šta radim tu i slično. Pretresli su me tražeći ličnu kartu, koju nemam jer sam maloljetan - kazao je u izjavi Marko Ćirić.
Prema njegovim riječima, muškarci, za koje je kasnije saznao da su policajaci u civilu, pustili su ga da nastavi šetnju, ali su se ubrzo vratili s još jednom osobom, uveli ga u auto i počeli mu prijetiti.
Marko Ćirić pokazuje modrice na leđima
- Pitali su me za godine i ja sam rekao da imam 17, nakon čega su mi rekli da 18 neću ni dočekati. Izveli su me iz vozila i počeli udarati šakama i nogama - pojasnio je mladić i dodao da su ga, dok su ga udarali, pitali za nekog Krsmanovića i tražili mu njegov broj.
Iako je objašnjavao da ne zna nikakvog Krsmanovića, muškarci su ga i dalje tukli, potom mu naredili da uđe u auto. Jedan od njih je, prema riječima mladića, izvadio i pištolj.
Strah i batine
- Odveli su me u stanicu policije, gdje su me tukli šakama i nogama, uporno tražeći Krsmanovićev broj. Prijetili su mi da će mi ubiti roditelje, da će mi svršavati u usta i da ću saznati šta je pravi seks, te da će mi izbušiti koljena. U jednom momentu kazali su mi da izviđam po šumi za Krsmanovića, nakon čega me je jedan od policajaca uzeo za glavu i počeo njom da lupa o vrata - tvrdi mladić, dodajući da su se u stanici oglušili o njegove molbe da ga ne tuku i da pozovu njegove roditelje.
Nakon svega su mu rekli da ide kući i da kaže da se našao na pogrešnom mjestu u pogrešno vrijeme.
- Ni kriv ni dužan pretrpio sam strah i batine i to ni manje ni više nego od policije - kazao je na kraju Ćirić.
Prema nalazu iz Bolnice Kasindo, maloljetnik je zadobio modrice po cijelom tijelu.
Roditelji 17-godišnjaka kazali su da su preživjeli šok i traumu od ljudi za koje su vjerovali da ih štite od zla.
- Upravo ti ljudi, umjesto da nas zaštite, "pravdu" dijele uz pomoć sile i pendreka na nedužnom djetetu koje će cijeli život pamtiti batine koje je dobio za jednu šetnju kroz prirodu - kazali su razočarani roditelji.
Prijavljeno Unutrašnjoj kontroli
Tešić: Ispitati navode
Danka Tešić, portparol Centra javne bezbjednosti Istočno Sarajevo, kazala je da je policija zaprimila prijavu Marka i njegovog oca Predraga Ćirića.
- Prijava je predata Unutrašnjoj kontroli, koja će ispitati mladićeve navode. Do okončanja postupka ne možemo komentarisati ovaj slučaj, ali u svakom slučaju, ako se utvrdi da su navodi tačni, policajci i inspektori koji su prijavljeni bit će sankcionisani - kazala je Tešić i dodala da su brutalni postupci bilo kojeg pripadnika MUP-a RS za osudu.
romanijapres | 10 Mart, 2012 17:05
Ubistvo Riste Jugovića nerasvijetljeno
i poslije devet godina
SRNA - 09.03. 2012
SARAJEVO - Devet godina od ubistva generalnog direktora Srpskog osiguravajućeg društva (SOD) "Jahorina" Riste Jugovića navršava se sutra, a njegova porodica još ne može da se pomiri s gorkom istinom da za sve ovo vrijeme nisu otkrivena lica koja su naručila, odnosno izvršila ovo teško krivično djelo.
Sin Miro Jugović sve ove godine rezignirano ponavlja da istraga o ubistvu njegovog oca, jednostavno, "tapka u mjestu".
"Sve ovo vrijeme policija nije utvrdila čak ni motiv za ovo gnusno ubistvo. Svejedno, mi se još nadamo da živimo u zemlji u kojoj moraju pobijediti istina i pravda", rekao je on.
Miro Jugović je podsjetio da je, zajedno s bratom i majkom, posjetio sve relevantne institucije u BiH kako bi ih podstakao da obrate više pažnje na rasvjetljavanje okolnosti pod kojim je stradao njegov otac.
"Mi i dalje očekujemo da nadležni pronađu ubice mog oca, jer ne možemo i ne želimo da vjerujemo da policija i tužilaštva ne mogu da se izbore sa kriminalom, ne samo u ovom nego i u svim drugim slučajevima nerasvijetljenih gnusnih ubistava nedužnih ljudi", poručio je Miro Jugović.
Članovi porodice pokojnog Riste Jugovića ponovili su i ove godine da je, prije nego što je ubijen, generalni direktor SOD "Jahorina" 7. marta 2002. godine u Banjaluci održao konferenciju za novinare na kojoj je po ko zna koji put obavijestio javnost u Republici Srpskoj o "hajci" koja se vodi protiv njega, kao i o konstantnim političkim, policijskim i medijskim pritiscima i zastrašivanjima, pa čak i prijetnjama smrću.
Oni su, više puta do sada, javno rekli da smatraju da je ubistvo "organizovano" i da je, najvjerovatnije, povezano sa "nelegalnom i sumnjivom privatizacijom SOD 'Jahorina", ali te njihove izjave nisu imale značajniji odjek.
Risto Jugović ubijen je u nedjelju uveče, 10. marta 2002. godine, ispred porodične kuće na Palama.
Prema obdukcionom nalazu, koji je uradio sudski vještak Ilijas Dobrača, Jugović je bio pogođen s više hitaca iz vatrenog oružja kalibra 7,65 milimetara. Jedan metak pogodio ga je u lijevu podlakticu, druga dva su ga pogodila u grudni koš i stomak, a ostali hici u vrat i noge, nakon čega je usljed obilnog krvarenja nastupila smrt.
Risto Jugović rođen je 1941. godine na Palama, gdje je završio osnovnu školu. Srednju ekonomsku školu i ekonomski fakultet završio je u Sarajevu. Bio je magistar ekonomskih nauka.
Prije rata radio je u RO "Famos" Koran, "Crvenoj zastavi" Kragujevac i Narodnoj banci BiH. Funkciju generalnog direktora SOD "Jahorina" obavljao je od 1992. godine.
Bio je i nosilac ordena Nemanjića i ordena Svetog Save prvog reda.
Ispovijest porodice ubijenog Riste Jugovića
Veljko Zeljković
romanijapres | 09 Mart, 2012 08:01
Borci ne vjeruju Ćurguzu |
![]() |
Autor: Slađana Gajić |
četvrtak, 08 mart 2012 20:37 |
- Posljedice koje su nastupile nakon primjene novog zakona o penzijsko-invalidskom osiguranju RS samo su prelile čašu nezadovoljstva u BORS radom rukovodstva, jer je svima jasno da prvi čovjek organizacije, Pantelija Ćurguz, odavno samo vodi računa o ličnim ineresima, a zanemaruje interese ove kategorije stanovništva. Zbog toga ćemo tražiti odgovornost rukovodstva - naglasio je naš izvor. Ćurguz, tvrdi naš izvor, nije se pridržavao zaključaka Skupštine BORS, koja je održana 16. decembra prošle godine. - Na sjednici Skupštine BORS izraženo je nezadovoljstvo prijedlozima zakona o pravima boraca, vojnih invalida i porodica poginulih boraca i o penzijsko-invalidskom osiguranju, te očekivanje da će biti uvaženi zahtjevi boraca. Međutim, Ćurguz se oglušio na ove zaključke i usvojeni su sporni propisi - rekao je naš izvor. Pantelija Ćurguz juče se nije javljao na naše pozive, ali je ranije odbacio sve optužbe da je BORS obmanuo boračku populaciju. - Kada smo rekli da je zakon dobar, mislili smo na Zakon o pravima boraca. Za Zakon o PIO rekao sam da se radi o zakonu kojim niko u RS nije zadovoljan, te da Vlada Srpske mora dobro da razmisli nakon prve implementacije i isplate šta će se preduzeti, te kako bi se posljedice ublažile - objasnio je Ćurguz i dodao da se na takav način ne obmanjuje javnost. - BORS nije bio u prilici, a ni ja lično, da ni u Narodnoj skupštini RS komentarišemo Zakon o PIO, već samo Zakon o pravima boraca, tako da me niko ne može pozivati da podnesem ostavku - kazao je Ćurguz i dodao da će ostavku podnijeti jedino ako tako odluči Skupština BORS, jer ga pojedinačne želje uopšte ne interesuju. Miko Škorić, potpredsjednik BORS, rekao je da rješenja koja su postignuta nakon usvajanja zakonskih propisa nisu idealna. - Smatrali smo da će se prava iz Zakona o PIO pojaviti u većem obimu u Zakonu o pravima boraca, nego što je to sada slučaj. Istina je da je sada obuhvaćen veći broj boraca s primanjima, ali će dio boraca sada dobiti manje penzije. Ne znam da li ljudi očekuju čarobni štapić od predsjednika BORS ili nekoga drugog, kako bi se situacija promijenila. Zakon o PIO bi bio usvojen, slagali se mi ili ne - rekao je Škorić. Predsjednik Predsjedništva Boračke organizacije, Dražan Perendija, rekao je ranije da je realno da rukovodstvo Boračke organizacije podnese ostavke nakon isplate martovskih penzija i da je on prvi spreman da to učini. Potpredsjednik Vlade RS, Anton Kasipović, rekao je da Vlada s ogromnim poštovanjem gleda na Boračku organizaciju i da je ona jedina koja bi trebalo da odlučuje o svom rukovodstvu. Kasipović je rekao da nije upoznat o pričama o eventualnim smjenama u vrhu Boračke organizacije, dodajući da ona ima dovoljno kompetencija i snaga da ocijeni ko će je voditi. - Pouzdano znam da smo svih ovih godina imali izuzetno odgovoran i kreativan doprinos radu institucija - rekao je Kasipović. Predsjednik Opštinske organizacije Narodne demokratske stranke Pale, Siniša Lasica, pozvao je u petak predsjednika BORS, Panteliju Ćurguza, i rukovodstvo ove organizacije da podnesu ostavke, jer su "prihvatili novi zakon o penzijskom i invalidskom osiguranju kao dobar, te obmanuli javnost da njime neće biti umanjenja penzija". S. GAJIĆ |
Mi smo nepotkupljivi svjedoci!
« | Januar 2021 | » | ||||
---|---|---|---|---|---|---|
Po | Ut | Sr | Če | Pe | Su | Ne |
1 | 2 | 3 | ||||
4 | 5 | 6 | 7 | 8 | 9 | 10 |
11 | 12 | 13 | 14 | 15 | 16 | 17 |
18 | 19 | 20 | 21 | 22 | 23 | 24 |
25 | 26 | 27 | 28 | 29 | 30 | 31 |