ROMANIJAPRES, 1

SVE NA ČISTINU

Kina: Strane publikacije moraju se povinovati lokalnim zakonima

romanijapres | 11 Novembar, 2017 11:42

Kina: Strane publikacije moraju se povinovati lokalnim zakonima

china-2704112_640

Kineski distributeri stranih publikacija moraju provjeriti da li je sadržaj tih publikacija legalan u Kini, kaže se u izjavi predstavnika vlasti povodom slučaja Springer Nature, izdavača nekih od najpoznatijih naučnih publikacija na svijetu, poput časopisa Nature i Scientific American, koji je u Kini bio prisiljen blokirati pristup tekstovima iz svoje baze koji sadrže pojmove “Tajvan”, “Tibet” i “Kulturna revolucija”.

Odluka o uklanjanju oko hiljadu tekstova sa kineske verzije sajta izdavača, koja je privukla snažne kritike akademske zajednice i organizacija za zaštitu digitalnih prava, objašnjava se time da bi u suprotnom u Kini publikacije ovog njemačkog izdavača bile sasvim zabranjene.

Ovo nije prvi slučaj protezanja cenzure na akademsku sferu u Kini i šire. Cambridge University Press je ranije ove godine bio prisiljen sa svog kineskog web sajta ukloniti 300 tekstova vezanih za kinesku istoriju, pod prijetnjom prestanka poslovanja u Kini. Nakon oštrih reakcija akademske zajednice, tekstovi su vraćeni online.

Izvor: ReutersFinancial Times

Paradise Papers: Otkrivena nova offshore poslovanja svjetskih bogataša

romanijapres | 11 Novembar, 2017 11:41

Paradise Papers: Otkrivena nova offshore poslovanja svjetskih bogataša

paradisepapersicij
Stotine novinara širom svijeta počeli su s objavljivanjem članaka zasnovanih na podacima procurjelih financijskih dokumenata u aferi Paradise Papers.
Foto: icij
Većina od 13.4 miliona Paradise Papers dokumenata dolazi iz offshore advokatske kompanije Appleby sa sjedištem na Bermudima. Do podataka su prvo došle njemačke novine Suddeutsche Zeitung koje su dokumentaciju dalje proslijedile Međunarodnom konzorciju istraživačkih novinara i medijskim kućama širom svijeta, između ostalih i BBC-um Guardianu i New York Timesu.
Paradise Papers otkriva kako su milioni funti privatne imovine kraljice Elizabete II uloženi u fondove na Kajmanskim otocima, a dio njenog novca otišao je i kod poduzetnika optuženog za iskorištavanje siromašnih. Dokumenti otkrivaju i offshore poslovanja članova kabineta američkog predsjednika Donalda Trumpa, njegovih savjetnika i donatora, među kojima su i velike uplate kompaniji čiji je suvlasnik zet Vladimira Putina. Prema podacima iz Paradise Papersa, kompanije Facebook i Twitter dobile su stotine miliona dolara investicija koje dolaze iz ruskih financijskih institucija.
Izvor Paradise Papersa još uvijek nije poznat.
Podsjećamo, prošle godine njemački Suddeutsche Zeitung došao je do 11.5 miliona dokumenata koje su nazvali Panama Papers, a koji su otkrili kako brojni političari i druge poznate osobe širom svijeta koriste poreske olakšice kako bi sakrile bogatstvo koje posjeduju. Podaci su se odnosili na povjerljive dokumente advokatske firme Mossack Fonseca, jedne od najzatvorenijih offshore kompanija u svijetu, koja je destljećima nekažnjeno pomagala klijentima da peru novac i izbjegavaju poreze.

Turski novinari na suđenju zbog članka o Erdoganovom mjestu odmora

romanijapres | 11 Novembar, 2017 11:39

Turski novinari na suđenju zbog članka o Erdoganovom mjestu odmora

turska_1
Turska se nastavlja obračunavati sa neistomišljenicima u medijskim kućama.
Foto: Pixabay
U Turskoj počinje suđenje za novinare i rukovodioce nezavisnog dnevnog lista Sözcü zbog optužbi da je njihov članak od 15. jula prošle godine o odmaralištu predsjednika Recepa Tayyipa Erdogana ukazao na umiješanost u pokušaju državnog udara.
Dopisnik Gökmen Ulu, urednica online sadržaja Mediha Olgun i financijski menadžer Yonca Yücekaleli mogli bi se suočiti sa 15 godina zatvora zbog navodnog podržavanja terorističke organizacije, dok vlasnik lista Burak Akbay, kojem se sudi u odsustvu može dobiti i do 30 godina zatvorske kazne, piše Međunarodni institut za štampu.
Na dan napada, novine su objavile izvještaj u kojem su naveli mjesto na kojem se nalazi predsjednik Turske sa naslovom “Sözcü je pronašao Erdogana”. U večeri kada se dogodio napad, vojnici su napali odmaralište, ali je Erdogan navodno pobjegao 15 minuta prije napada. Novinar je optužen da je doveo vojnike do predsjednika, iako su iz novina argumentovali da zvanični izvještaji o pokušaju vojnog udara pokazuju da se lokacija predsjednika znala i prije objave članka.
“Sözcü, jedne od posljednjih velikih nezavisnih novina u Turskoj, trn su u oku Erdogana i njegove vladajuće Stranke pravde i razvoja zbog svojih žestokih kritika, tako da ne iznenađuje da zvaničnici drže novine na meti u sklopu šireg obrušavanja na medije koje je u toku”, izjavio je programski direktor Međunarodnog instituta za štampu, Steven M. Ellis.
Prema Indeksu medijskih sloboda, Turska zauzima 155. mjesto na listi od 180 zemalja, a smatra se da zvaničnici koriste borbu protiv terorizma kako bi opravdali čistke u medijima i hapšenja medijskih uposlenika

Nova borba Marjanovića i Čorokala za 22 miliona KM „Puteva RS“

romanijapres | 04 Novembar, 2017 10:50

Nova borba Marjanovića i Čorokala za 22 miliona KM „Puteva RS“

basaid-005
– RASPISAN TREĆI TENDER ZA ODRŽAVANJE PUTEVA NA PRIJEDORSKOJ REGIJI
– PROTIV DIREKTORA „PUTEVA“ NENADA NEŠIĆA PODNESENA KRIVIČNA PRIJAVA ZBOG RANIJIH NEREGULARNOSTI
– NISKOGRADNJA MARJANOVIĆ: USLOVI KONAČNO USKLAĐENI SA ZAKONOM O JAVNIM NABAVKAMA BIH
– NEŠIĆ: SVE SMO URADILI PO ODLUKAMA KANCELARIJE ZA RAZMATRANJE ŽALBI BIH
– ČOROKALO: „PRIJEODORPUTEVI“ OBLAST 1 ODRŽAVAJU 60-70 GODINA

BANJALUKA – Kancelarija za razmatranje žalbi BiH poništila je tender „Puteva RS“ težak 26 miliona KM po žalbi prijedorske firme „Niskogradnja Marjanović“, koja je dostavila ponudu nižu za čak 12 miliona KM, ali joj ni to nije pomoglo da dobije posao. „Putevi“ sada, po treći put, traže najpovoljnijeg ponuđača kroz javnu nabavku procijenjenu na 22,2 miliona KM, saznaje portal CAPITAL. 

Povezana slika

Tender, zbog kojeg je „Niskogradnja Marjanović“ podnijela krivičnu prijavu protiv direktora „Puteva RS“ Nenada Nešića, kompletne uprave tog preduzeća i drugih nepoznatih osoba zbog sumnje da su zloupotrijebili položaj i počinili više krivičnih djela, sada je u redovnoj proceduri.

U redovnoj proceduri je i krivična prijava čije navode, po naredbi Okružnog javnog tužilaštva Banjaluka, ispituje MUP RS.

U prijedorskoj firmi kažu da su u novoj tenderskoj dokumentaciji uslovi sada usklađeni sa Zakonom o javnim nabavkama RS te da će se ponovo dostaviti svoju ponudu.

„I krivična prijava ide svojim tokom“, kazali su kratko za CAPITAL  u „Niskogradnji Marjanović“.

Ništa rječitiji danas nije ni direktor „Puteva“ koji je za našu redakciju potvrdio da je javno preduzeće na čijem je čelu ponovo raspisalo tender i da je ispunilo sve odluke Kancelarije za žalbe.

„To je taj tender. Sve smo uradili kako je Kancelarija i tražila“, tvrdi Nešić.

Iako je ranije najavio da će i „Putevi“ Marjanovićima uzvratiti kontratužbom, danas više nije siguran u tu odluku i kaže da još razmišlja da li će povući ovaj potez.

Prema novoj javnoj nabavci, „Putevi“ za održavanje mreže u „Oblasti 1“, koja obuhvata opštine prijedorske regije, planiraju da odaberu jednog ponuđača, a ugovor će biti potpisan na četiri godine.

Ništa sporno nije bilo ni ranije, a ni sada, tvrdi za CAPITAL direktor „Prijedorputeva“ Dragan Čorokalo.

„Sve je kako je i bilo na prethodnim tenderima. Naravno da ćemo poslati ponudu, pa taj posao „Prijedorputevi“ rade 60-70 godina“, istakao je Čorokalo.

TENDER PO NEŠIĆU: KVALITET SKUPLJI ZA 12 MILIONA KM

Inače, „Niskogradnja Marjanović“ prije nekoliko mjeseci uputila je dopis Nadzornom odboru „Puteva RS“ u kojem je navela da je podnijela krivičnu prijavu. U dopisu koji je u posjedu CAPITAL-a, navodi se da je Nešić na sve načine pokušavao milionski vrijedan posao održavanja puteva da da firmama „Kozaraputevi“ i „Prijedorputevi“.

S obzirom na to da je ovim firmama 30. juna prošle godine isticao četvorogodišnji ugovor o održavanju regionalnih i magistralnih puteva u „oblasti 1“, „Putevi“ su u maju iste godine raspisali tender za izbog novog izvođača.

Na taj tender ponudu je, osim ove dvije firme koje su za posao tražile 26 miliona KM, dostavila i „Niskogradnja Marjanović“ koja je ponudila za 12 miliona KM nižu cijenu.

Međutim, direktor „Puteva“ je, navodi „Niskogradnja Marjanović“, ignorišući tu činjenicu u oktobru prošle godine posao dodijelio firmama „Kozaraputevi“ i „Prijedorputevi“. Nakon toga kreću žalbe zbog kojih izvođač ni nakon više od godinu dana nije izabran.

„Niskogradnja Marjanović“ se žalila i oborila tender, a direktor „Puteva“ je nakon toga, 1. februara ove godine, donio odluku o sprovođenju pregovaračkog postupka i to samo sa firmama koje su protekle četiri godine radile ovaj posao, odnosno sa „Kozaraputevima“ i „Prijedorputevima“.

MILIONSKI GUBICI ZBOG FIKTIVNE ARBITRAŽE

Ova preduzeća, kako tvrde u ovoj prijedorskoj firmi, i dalje održavaju magistralne i regionalne puteve u ovoj regiji, jer im je uprava „Puteva“ u julu prošle godine produžila važenje ugovora, a sve to naplaćuju po duplo većoj cijeni od one koju je „Niskogradnja Marjanović“ ponudila.

„U očajničkom pokušaju da se stvori privid zakonitosti, „Putevi“ i „Prijedorputevi“ su 2. juna ove godine zaključili Sporazum o arbitraži, sa ciljem da se stvori fiktivan pravni osnov za plaćanja prema toj firmi. Navodi obje strane u arbitražnom postupku da su „Putevi“ bili prinuđeni postupati suprotno Zakonu o javnim nabavkama jer su dužni održavati puteve samo je priznanje svjesnog kršenja zakona, a naročito imajući u vidu da postupak javne nabavke  još nije završen zbog upornih nezakonitih pokušaja dodjele ugovora ’Prijedorputevima’“, ističe se u dopisu.

Navodi se i da je u ovom sporu krajem jula donesena presuda kojom su „Putevi“ obavezani da „Prijedorputevima“ u roku od jedne godine isplate 2,9 miliona KM od početka jula do kraja 2016. godine.

„Prema našim saznanjima „Putevi“ su taj novac isplatili za manje od mjesec dana. Trenutkom plaćanja odgovorna lica u „Putevima“ su ovo javno preduzeće oštetila za više od milion KM, jer da nisu postupali protivzakonito „Niskogradnja Marjanović“ bi ove radove obavila za gotovo dva puta nižu cijenu, tako da su i našem preduzeću pričinili šetu u vidu izgubljene dobiti“, ističe se u dopisu ovog preudzeća.

I na tu odluku se „Niskogradnja Marjanović“ žalila, prvo „Putevima“ koji su žalbu odbacili, a zatim i Kancelariji za razmatranje žalbi koja je to prihvatila i poništila zaključak „Puteva“ kojim je odbačena žalba „Niskogradnje“.

Paralelno sa pokušajima sprovođenja pregovaračkog postupka „Putevi“ su ponovo 10. februara ove godine raspisali tender za izbor izvođača za ove radove, ali je on u martu ponovo poništen.

Spornim višemilionskim tenderom bavio se i Transparency International u BiH, u kojem kažu da je sve navodilo na zaključak da su „Putevi“ konstantno insistirali na ograničavanju konkurencije kako bi se ugovor dodijelio određenim firmama ili firmi.

U MUP-u RS CAPITAL-u nisu odgovorili na pitanja u kojoj su fazi istrage protiv Nešića i ostatka uprave „Puteva RS“. Capita

Kako je pronađen Dejtonski sporazum?

romanijapres | 02 Novembar, 2017 19:44

Kako je pronađen Dejtonski sporazum?

Codec-Studio-aladinProfil

Na Palama pronađen Dejtonski sporazum-original izdanje glasila je vijest koja je zatresla region. Može se reći vijesti iz nesvijesti. Pošto Dejton za nas ima ne samo mitski karakter, već ima i slovo i duh Dejtona, to nam dođe kao neko živo biće, pa ako obrnemo iz negativnog u pozitivan pres kliping vijest bi mogla da izgleda i ovako:

Dejtonski mirovni sporazum naletio na vozilo pripadnika MUP-a, Z.K. sa Pala, a ovaj mu odredio 24-časovni nadzor i policijsku zaštitu u godinama koje su uslijedile.

Jeste da je to bila sjajna vijest za Pale, momenat u kome se moglo reći da su Pale opet glavni grad, bila je to i neshvaćena razvojna šansa. Kao javljanje Gospe u Međugorju, ili pronalazak Milanskog platna.

Turistička organizacija je mogla da napravi turu „Stazama Dejtona“, studenti kineskog jezika na Palama su mogli biti lokalni vodiči velikom broju turista iz mnogoljudne Kine koji bi uz pomoć kreirane Android aplikacije „Pronađi Dejtonski sporazum“ ostvarili veliki broj noćenja ne samo na Palama, već i na Jahorini, naravno šansa je to i za Gondolu.

Pošto je Bosna zemlja čuda, a u blizini Sarajeva su novootkrivene i bosanske piramide sunca to je bila šansa i za međuentitetski razvoj zajedničke ponude.

U poslovnoj/industrijskoj zoni-Famos su se mogle izrađivati hiljade „Čarobnih Dejtonskih (Aladin) lampi sa reklamom „Pronađi duh Dejtona“, ili „Dejton ti ispunjava sve želje-dođi i pronađi ga“, to bi otvorilo hiljade radnih mjesta, a i Arapi bi dolazili u sve većem broju. Ne treba nimalo sumnjati i da bi konačno bila riješena i nedoumica oko buduće trase autoputa koji bi mogao nositi ime Dejton.

I tako dalje i tako dalje.

Bliži nam se i proslava povodom 21. Novembra i parafiranja  mirovnog sporazuma u Dejtonu. Sve predstave za javnost, cirkus od toga da policajci letimičnim pogledom na DMS promptno prepoznaju originalnu verziju i to na engleskom jeziku, te sva buduća tumačenja su dimna zavjesa i defile koji treba da zamaskira jednu, ali važnu stvar, da je car go.

 
Accessible and Valid XHTML 1.0 Strict and CSS
Powered by blog.rs - Design by BalearWeb