ROMANIJAPRES, 1

SVE NA ČISTINU

PREVARA BIRAČA Kompenzacijske liste sigurnije od redovnih: Kandidat sa samo jednim glasom može biti izabran u Parlament!

romanijapres | 30 Mart, 2018 09:27

Kompenzacijski mandati podrazumijevaju mandate koji se raspodjeljuju na liste političkih stranaka, ili koalicija prema broju dobivenih važećih glasova. Da prevedemo, kompenzacijske liste su siguran način za ulazak u zastupnička tijela kod velikih stranaka i na ove liste obično idu dužnosnici koji dobivaju stranačke privilegije i ne moraju strahovati od preferencijalnih glasova.

“Sigurno je da će do Općih izbora 2018. godine u BiH odlukom o povećanju izbornog cenzusa sa 5 na 20 posto, donijeti da još više u parlamentima i skupštinama imamo izraženiju volju da na mjestima zastupnika, odnosno poslanika sjede stranački ljudi, a ne oni koji će biti rezultat volje i želje samih birača. Političke partije već dugo godina odnosno mandata žele da potpuno zatvore stranačke liste i da time zapravo kreiraju ljude koji će sjediti u parlamentima i skupštinama na način kako ih oni vole i vide tamo, u ovom slučaju sada kako imamo značajan broj ljudi i stranaka koji sjede u parlamentima, evo kažem da će sada to biti još izraženije”, rekao je za Index.ba politički analitičar Almir Terzić.

Kompenzacijski mandati su oni koji znače da politička partija na određen način želi da zbrine svoje kandidate i da zapravo ima provjerene i sigurne ljude u parlamentima i skupštinama, odnosno one koji im se neće ‘oteti kontroli’ i bit’ će slijepi poslušnici svojih političkih partija.

“BiH će sasvim sigurno nakon izbora nazadovati na tom putu. Bilo bi poštenije da su se kandidatske liste zatvorile potpuno, nego da imamo liste u kojima će utjecaj birača sasvim izgledno biti smanjen. Jasno je da će političke partije jasno disciplinirati svoje kandidate tokom izbora i bit ćemo svjedoci nakon izbora, da će više ljudi za koje žele političke partije da sjede tamo – zaista tamo i sjediti, znat ćemo kad se zatvore biračka mjesta da je smanjen utjecaj birača”, kaže Terzić.

Terzić ističe kompenzacijski mandati služe da osoba i sa jednim glasom može biti izabrana u parlamente i skupštine.

“Sasvim je sigurno da to nije demokratski i da je već nekoliko puta bilo, kada se govorimo o povećanjima cenzusa samih političkih partija bilo je upozorenja OSCE misije da se ide ka imperativnom mandatu, što znači da politička partija kreira sisteme ko će sjediti u parlamentu. To nije nimalo demokratski i nije odraz želje glasača i mislim da smo izmjenama koje su uslijedile prije dvije godine vratili se za stepenicu niže, odnosno ukinuli biračima mogućnost da biraju koga žele”,mišljenja je naš sagovornik.

Ti mandati jesu namijenjeni i isključivo za poslušnike. Imamo priliku da vidimo da ljudi sa jako malim brojem glasova ulaze i dobivaju mandate zastupnika i poslanika na određenim razinama vlasti, kaže Terzić i dodaje kako bi najbolje rješenje bilo da se ukinu ili na najmanju razinu smanje.

“Kompenzacijski mandati su podložni manipulacijama, jer opravdanja da ovi mandati služe za nadomještanje broja zastupnika iz sredina iz kojih nije moguće izabrati zastupnika, ne stoje u slučaju BiH. Mi nismo imali priliku vidjeti da je neka osoba izabrana iz Livna ili negdje drugo iz manje sredine. Mi često vidimo da su to ljudi iz najužeg stranačkog rukovodstva i da služi kao određen vid manipulacije”, kaže Almir Terzić, politički analitičar.

Kompenzacijski mandati ne služe tome kako se želi predstaviti u javnosti, već da se zbrinjavaju politički predstavnici koji nemaju adekvatnu podršku glasača u BiH.


“Veliki broj političkih partija, zapravo svim partijama to odgovara, većina da tako kažemo onih koji se u više mandata pojavljuju u parlamentima i skupštinama su i česti korisnici takvih mogućnosti. Često se zvučna imena kriju da su mandat dobili kroz kompezacijski mandat i vidi se kako se kompenzacijski mandati obilato koriste za zbrinjavanje političkih predstavnika, često onih koji ne mogu dobiti mandat redovno. Takvih situacija je bilo mnogo i ranije, ne samo sada, a izbori u oktobru će biti najdrastičniji primjer biračima da biraju koga oni žele”, mišljenja je Almir Terzić.

Terzić smatra i da tamo gdje nema mogućnosti kompenzacijskih mandata, kao izbor članova Predsjedništva BiH i izbor zastupnika skupština kantona u FBiH, vidi ko ima ili nema podršku naroda.

 Kada je riječ o Narodnoj skupštini RS-a, od 20 poslanika koji su ušli u skupštinske klupe sa kompenzacijskih listi, sedam ih je dobilo manje od hiljadu glasova. Miroslav Brčkalo je dobio poslanički mandat sa kompenzacione liste PDP, a SOnja Karadžić Jovičević sa kompenzacione liste SDS.  Rekord, ali u kategoriji najmanji broj glasova, pripao je kandidatu DNS-a Adamu Šukalu, koji je zadobio povjerenje 260 glasača. Slijedi ga Ivana Lovrić, kandidatkinja koalicije Domovina, sa 322 glasa. Zorka Andrić iz NDP-a dobila je 363 glasa, a Zdenka Gojković i Slobodan Protić iz Socijalističke partije dobili su 575, odnosno 607 glasova. Njihov stranački kolega Dragan Ristić imao je 758 birača, a protekle četiri godine u klupama NSRS-a provela je i kandidatkinja DNS-a Neda Petrić zahvaljujući glasovima 846 birača.

Najslikoviti primjer ulaska u vlast zahvaljujući kompenzacijskom mandatu jeste Nermin Vila koji je kao član ugašene stranke ProEns ušao u Federalni parlament sa manje od 60 osvojenih glasova na izborima 2002. godine.

Iako predizborna kampanja formalno nije počela stranački dužnosnici se polako pozicioniraju na redovnim izbornim listama, a možda još veća nervoza vlada za popunjavanje pozicija na kompenzacijskim listama koje su još sigurnije za ulazak u zastupnička tijela kod velikih stranaka.

Hibridni režim u BiH!

romanijapres | 29 Mart, 2018 18:35

Demokratijama se smatra 76 od 176 zemalja, ali opet, tu nešto nije u redu. Indeks demokratije londonskog „Ekonomista“ za 2017. Godinu pokazuje da je u odnosu na 2016. Godinu u 89 zemalja zabilježeno pogoršanje ocjena o stanju demokratije. To je tri puta više zemalja u odnosu na zemlje u kojima je zabilježeno poboljšanje. Najgori rezultat od 2010. Godine. Indeks ukazuje na demokratsku reccesiju koju karakterišu opadanje broja građana koji participiraju u izborima i u političkom životu, slabosti u funkcionisanju vlada, opadanje povjerenja u institucije, smanjivanje privlačnosti reprezentativnih političkih partija, povećavanje uticaja neizabranih institucija i ekspertskih tijela.

Istraživanja su pokazala raskol između široke javne podrške demokratiji i dubokog javnog razočaranja načinom funkcionisanja predstavničkih sistema.

Taj trend pogoršanja stanja demokratije u staroj evropi u kojoj je nivo demokratskih tekovina visok, podjednako je loš kao i u novoj evropi, u nekonsolidovanom istočnom dijelu kontinenta u kome caruju slaba politička kultura, haotična tranzicija, nemoć institucija da obezbjeđuju vladavinu zakona, endemska i hronična korupcija, favorizovanje konzervativne politike i jakih lidera.

Decenije opadanja kvaliteta demokratije i neuspjeh najuticajnijih partija da odraze zabrinutost i nesigurnost mladih i radničke klase rezultirali su rastom podrške partijama koje su protiv establišmenta u zapadnoj evropi na oba politička spektra.

Mjerenje demokratije zasniva se na 60 pitanja u pet oblasti: izborni proces i pluralizam, funkcionisanje vlade, politička participacija, politička kultura, građanske slobode.

Indikatori za ovo mjerenje su prilično očigledni i provjerljivi, npr. Da li slobodno izabrani predstavnici određuju vladinu politiku? Imaju li neki značajan uticaj? Da li je zakonodavno tijelo očigledno nadmoćno nad vladom? Koji je stepen nezavisnosti pravosuđa od uticaja vlade? Da li su sudovi ikada donijeli važne presude protiv vlade, ili viših zvaničnika vlade? Da li postoje slobodni elektronski mediji? Da li postoji slobodna štampa?

Na osnovu odgovora zemlje se razvrstavaju u četiri kategorije: puna demokratija, slaba demokratija, hibridni režimi, autoritarni režimi.

Norveška je na vrhu svjetske rang liste Indeksa demokratije, zajedno sa drugim skandinavskim zemljama koje poštuju navedene kriterije.

Po pitanju Istočne Evrope najbolje je rangirana Slovenija na 36 mjestu globalne rang liste, Bugarska 47, Hrvatska 58, Rumunija 64, Srbija 66 – SLABE DEMOKRATIJE

 Albanija 77, Crna Gora 83, Makedonija 88, Bosna i Hercegovina 101 – HIBRIDNI REŽIMI

Hibridni režimi su oni u kojima ima značajnih izbornih nepravilnosti, u kojima postoji pritisak vlade na opozicione stranke i kandidate, u kojima se ozbiljno ispoljavaju slabosti kada su u pitanju politička kultura, funkcionisanje vlada, u kojima je korupcija rasprostranjena, sudstvo nije nezavisno, vladavina prava slaba, a u kojima je uobičajen pritisak na novinare, te neformalna koncentracija vlasti u rukama jednog čovjeka (ili grupe ljudi), slabost opozicije, parlament koji slabo funkcioniše, te uticaj vladajuće stranke u zakonodavnoj i izvršnoj vlasti i kontrola sudstva. Podstiču se sporne reforme koje potpkopavaju demokratske institucije, Ustavni sud, način upravljanja javnim servisom, ograničavanje slobode okupljanja, slobode izražavanja, te imenovanje sudija. Opadanje demokratije karakteriše i nastojanje vladajuće koalicije da oslabi nezavisnost i efektivnost sudstva, da blokira aktivnost nekih tijela koja suzbijaju korupciju.

Mjereno indeksom ljudskog razvoja UN-a čak i građani siromašnih demokratija žive u prosjeku devet godina duže od građana loših autokratija jer imaju bolji pristup zdravlju i obrazovanju.

Za kraj ne treba zaboraviti citat indijskog filozofa i ekonomiste Amartju Šina koji je rekao da je i sloboda razvoj – jer podređenost kapricima drugih ljudskih bića, a ne zakonu, predstavlja izvor očajanja ljudske duše.

Nova godina, stare fore

romanijapres | 23 Mart, 2018 19:32

Dok čekamo dolazak novih turista, mladi, (ali i drugi) odlaze iz BiH. Demografija nikom nije bitna u suštini, ali je medijski zvučno izjaviti da se planiraju nove mjere, a rektor univerziteta je sasvim slučajno demograf i napraviće dobar honorar od uvođenja novih predmeta i prodaje svojih knjiga (njemu je nebitno što univerzitet galopom propada, njemu i inima ide sve bolje).

Dosta se priča o bezbjednosti. Ali se servira uglavnom priča o spoljnjem neprijatelju i sve se (zao)kreće na visokim nivoima. Niko ne kaže pak da li svi građani, bez obzira na svoje političko opredijeljenje mogu da se osjećaju bezbjedno? Zašto se planiraju, dozvoljavaju, ili održavaju skupovi koji dižu tenzije i ulijevaju nesigurnost? Da li smo zaboravili šta je fer kampanja i može li se ona privesti razumu ili će se svakodnevni verbalni incidenti u medijima materijalizovati i na ulici?

Izbori između opsjena i straha.

 Samo na prvi pogled predizborna kampanja za opšte izbore, nije mnogo drugačija od ostalih u poslednjih nekoliko godina. Kao i sve prethodne naglašeno je medijska i naglašeno funkcionerska. Upregnuta u skoro svim medijima i prije raspisivanja izbora, uz primjetno uklanjanje kritičkog mišljenja, sa povišenim tonom, sa planovima i obećanjima koji narastaju do pucanja i sa sve manje skrupula prema protivnicima. Samo što tako diktirana agresivna kampanja prodire do najdubljih pora svih gradova, seže do običnog, svakodnevnog života prerastajući u dubok prezir onog drugog i direktno zastrašivanje.

Pored lažnih anketa, rejtinga i podjela na izdajnike i patriote prisutno je i stalno ulagivanje biračima o investicijama, rastu bdp, novim radnim mjestima. Sve to je do sada davalo rezultate uz svađalački i netolerantan rječnik u obraćanju protivnicima, inače ustaljenom navikom u (ne)kulturi svakodnevnog života u RS i BiH. Vlast pretežno nastoji da za sebe rezerviše ulogu najboljih, a za one druge najgorih, svjesno i namjerno se dovodi do polarizacije stanovništvo i birači. Pri čemu suština te polarizacije ne leži ni u profesionalnom, ni u moralnom kvalitetu, čak ni u ideološkoj prednosti, već jedino u odanosti vlasti i vladajućim strankama (zavisno od nivoa vlasti).

Ostaje i pitanje ako stranke imaju kvalitetne kadrove zašto liste nose njihova imena, te zašto se javnost nad pojedinim imenima sa tih lista (a ona se ponavljaju iz izbora u izbore), a pogotovo ljudi iz struke zgražavaju i to upravo zbog bahatosti i osionosti.

Atmosfera se podgrijava već pola godine a predstojeće opšte izbore predstavljaju kao sudbonosne, prelomne, egzistencijalno presudne, a funkcioneri su dali sve od sebe da se nametnu u medijskim minutažama i aktivnostima. Koristeći privilegiju redovnog obavljanja državničkih poslova iskoristili su u punoj mjeri mogućnost uticaja na biračko tijelo, a praksu funkcionerske kampanje koriste svi političari na vlasti, jer ona može da pospješi finansije političkih partija na uštrb javnih finansija.

Iako su jasne zakonske odredbe sa tim u vezi, takva kampanja već deceniju i po ne jenjava, već je intenzivirana.

Sve to je pogoršano emitovanjem u udarnim informativnim terminima na javnim emiterima, pseudodogađajima, spinovanim informacijama, bestijalnim klevetama drugih i emitovanjem bajke o sebi i svojima. Na taj način dobijamo i nove tv Bastilje.

Režim će jednog dana otići baš kao i onaj prije njega, ali ako sistem ostane isti ili sličan, onda će se iseljavanje ubrzati, a političke stranke izgubiti svaki smisao. Osnovni problem leži u oligarhijsko mafijaškim strukturama društva, kojima pripada kako vlast tako i veći dio opozicije.

Medijski ućutkana i izrešetana opozicija i sama razbijena u više kolona, kada je u pitanju otpor vladajućoj stranci zvuči jedinstveno. Međusobno međutim sklona je javnim ispadima, povremenim žaokama, a u sveopštoj borbi oko vlastitog identiteta, ili prelaska cenzusa ne ostavlja utisak ujedinjene snage koja želi konačnu pobjedu. To koliko je opozicija realna u sagledavanju vlastitih snaga, koliko politički promišljena, a koliko nastupa kalkulantski i zakulisno i tako pomaže režimu i dalje stoji kao znak pitanja u glavama mnogih glasača.

Sem na gore pomenuta pitanja, odgovora nema i kada se govori o: izbornom zakonu i inžinjeringu, vladavini prava, stanja u javnim finansijama, bankarskom sektoru, slobodi izražavanja, zaštiti ljudskih sloboda i prava, evroatlantskim integracijama, opravdanosti velikih programa izgradnje autoputeva i nedostatka bazične infrastrukture, i mnogim drugim.

 

 
Accessible and Valid XHTML 1.0 Strict and CSS
Powered by blog.rs - Design by BalearWeb