Teško nama kakavi smo

romanijapres | 24 April, 2012 07:47

PRESS RS

Oči u oči - Prvi premijer RS optužuje prvog predsednika RS

Profesor Branko Đerić svedoči protiv Radovana

Prvi premijer RS Branko Đerić počeo je juče svoje svedočenje pred Haškim tribunalom na suđenju prvom predsedniku RS Radovanu Karadžiću.

DANAS ULAZI U SUDNICU Branko Đerić

Prema sažetku koji je pročitao Alen Tiger, prvi premijer Srpske je rekao da je RS, iako je imala kolektivno predsedništvo, bila partijska država u kojoj je svu vlast imao Karadžić kao predsednik SDS-a i predsednik Predsedništva RS.
- Karadžić je smatrao da je on sam vlada i da on i ljudi oko njega treba da određuju politiku - naveo je tužilac Tiger, dodajući da je „vlada bila tehnički dodatak, a ne telo koje kreira politiku".
Prema njegovim tvrdnjama, Đerić je u svom iskazu rekao da je hteo da smeni ministra pravde Momčila Mandića i ministra unutrašnjih poslova Miću Stanišića, ali da je to sprečio Karadžić. Tiger je dodao da su ga Mandić i Stanišić ignorisali, kao i da mu je Stanišić pretio da će ga ubiti.
- Branko Đerić je bio zabrinut zbog ratnih zločina koje su počinili Srbi i hteo je da se nešto učini tim povodom, ali je Karadžić zauzeo stav da će se tim pitanjima baviti kasnije - pročitao je Tiger delove iz izjave koju je prvi premijer RS dao tokom ranijih svedočenja pred Haškim tribunalom.
Radovan Karadžić danas će unakrsno ispitivati Đerića nakon što je prethodno završio sa ispitivanjem američkog vojnog analitičara Ričarda Batlera, koji je za tužilaštvo izradio ekspertizu o strukturi VRS u vreme srebreničkih događaja u julu 1995. godine.
Podsetimo, Branko Đerić je na funkciji premijera RS bio od marta 1992. do podnošenja ostavke u oktobru, ali je na dužnosti ostao do decembra 1992. godine. On je 2006. godine svedočio u predmetu protiv Momčila Krajišnika, a 2009. u predmetu protiv Miće Stanišića i Stojana Župljanina. Tužilaštvo je u dokaze uvelo njegov iskaz sa tih suđenja.

D. M.

Bivši premijer RS: Karadžić stalno odlagao kažnjavanje ratnih zločina

Beta - 24.04.2012 17:59

HAG - Svjedok na suđenju Radovanu Karadžiću pred Međunarodnim tribunalom u Hagu, bivši premijer Republike Srpske (RS) Branko Đerić izjavio je danas da je Karadžić, kao predsjednik RS, 1992. "stalno odlagao" kažnjavanje ratnih zločina.

"Karadžić nije bio protiv kažnjavanja ratnih zločina, ali je stalno to odlagao za kasnije, a ja sam tražio da se odmah kažnjava", rekao je Đerić. On je rekao u svjedočenju da je u jesen 1992. podnio ostavku zato što nije imao Karadžićevu podršku da smjeni ministre pravde Momčila Mandića i unutrašnjih poslova Miću Stanišića, za koje je vjerovao da su umiješani u zločine i kriminal.

Đerić je sugerisao da su Mandić i Stanišić bili bliski Karadžiću i da su se obraćali direktno njemu, zaobilazeći Vladu RS.

Tribunal sudi Karadžiću po optužnici za progon Bošnjaka i Hrvata širom BiH; za genocid u Srebenici i još sedam bosanskih opština; za terorisanje stanovništva Sarajeva kampanjom artiljerijskih i snajperskih napada i za uzimanje mirovnih snga UN za taoce, 1992-95. godine.

U Hagu je u toku i suđenje Mići Stanišiću, optuženom za zločine nad nesrbima 1992, dok je Momčila Mandića istih optužbi oslobodio Državni sud BiH u Sarajevu.

Đerić je u sudnici rekao da je smjenjivanjem Stanišića i Mandića želio da pokrene rješavanje problema ratnih zločina, ali da u tome nije imao podršku Karadžića, sa kojim su se dvojica ministara direktno konsultovala, zaobilazeći Vladu. Kako je rekao, predsjednik RS je tada smatrao da "vrijeme liječi sve, a pokazalo se da ne liječi".

"Da ste vi, gospodine Karadžiću, tada dopustili da se od prvog dana kažnjava ono što je bilo za kažnjavanje, ne bi se mogle kasnije desiti i mnogo gore stvari... Ja sam vas ubjeđivao i govorio vam i na kraju sam otišao, a problemi su ostali", rekao je Đerić optuženom.

Svjedok je opisao kako su problemi nastali kada je Vlada RS u junu 1992. naložila ministru pravde Mandiću da podnese izvještaj o "uzimanju zarobljenika, postupanju sa civilima i o ratnim zločinima", poslije pisanja strane štampe i tvrdnji međunarodne zajednice da snage bosanskih Srba čine zlodjela.

Đerić je izjavio da je Vlada RS "vrlo rano" sačinila uputstvo o postupanju sa ratnim zarobljenicima i civilima, i dostavila ga i međunarodnim organizacijama. Mandićevo ministarstvo je, po riječima svjedoka, međutim Vladi tek oktobra 1992. dostavilo traženi izvještaj o primjeni uputstva, poslije čega je Vlada naredila da "nelegalni centri" za pritvor nesrba budu raspušteni.

Mandić i Stanišić su u međuvremenu, umjesto da se posvete "problemima na terenu", "tjerali svoje biznise i profite", a zaštitu su tražili od "političkog rukovodstva" na čelu s Karadžićem, rekao je Đerić.

Karadžićev stav o tome, svjedok je opisao riječima: "Pustimo to sada, ima vremena, poslije ćemo to", objašnjavajući da se sa predsjednikom RS sporio upravo oko takvog shvatanja "odgovornosti i vladavine prava".

Kao svoj tadašnji stav, Đerić je naveo da je "država javno dobro ako počiva na vladavini prava. Ako ne počiva na vladavini prava, onda je javno zlo".

Unakrsno ispitujući svjedoka, Karadžić je, citirajući skupštinske govore ministara Mandića i Stanišića, sukob nastojao da prikaže kao "lični", na "profesionalnim osnovama", ali je Đerić to odbacio kao "smiješno" i kao "vađenje".

Karadžić je, negirajući Đerićevu tvrdnju da nije podržavao rekonstrukciju Vlade RS smjenjivanjem Mandića i Stanišića, podsjetio svjedoka da su za rekonstrukciju glasali mnogi poslanici Srpske demokratske stranke, čiji je on bio šef.

Đerić je, međutim, ostao pri iskazu, primijetivši da je ministar Mandić "loše i slabo radio, a nismo ga se mogli osloboditi".

Karadžić koji se brani sam, sutra će završiti unakrsno ispitivanje Đerića.